SIMPTOMI I ZNAKOVI MANJKA MAGNEZIJA
Noćni grčevi u nogama samo su jedan od potencijalnih simptoma manjka magnezija, među kojima su i trzanje vjeđa, grčevi u mišićima općenito, poremećaj spavanja itd. Zbog manjka magnezija se mogu javiti i poremećaji središnjeg živčanog sustava (poput nemira ili umora) i kardiovaskularni poremećaji.
Kada tijelo nema dovoljno magnezija, pokušava održati njegovu razinu (koncentraciju) u krvi opskrbom iz vlastitih rezervi (mišići, kosti, organi), što za sobom povlači i pojavu niza kliničkih simptoma od strane mišića, živaca, kardiovaskularnog sustava itd.
SIMPTOMI SREDIŠNJEG ŽIVČANOG SUSTAVA
Ako se zaliha magnezija ne nadopunjava redovito, manjak može imati utjecaja i na živčani sustav, što je razumljivo ako znamo da je magnezij važan za prijenos živčanih impulsa do mišićnih stanica.
Nedovoljna opskrba magnezijem može narušiti funkciju mišića zbog ometanja prijenosa živčanih impulsa te imati negativan utjecaj na cirkulaciju, kao i na aktivaciju ATP-a (adenozin trifosfata), staničnog goriva. Stoga je razumljivo da manjak magnezija, minerala "snage", može biti jedan od razloga za pojavu poremećaja živčanog sustava koji se mogu manifestirati vrlo nespecifičnim simptomima, kao što su stalan umor, iscrpljenost, tenzijska glavobolja ili migrena, drhtanje, nemir, stres, poremećaji spavanja, nervoza), ali i utjecati na mentalno zdravlje.
- Pobrinite se da dovoljno spavate. Pokušajte ići spavati otprilike uvijek u isto vrijeme kako bi se vaše tijelo naviklo na taj ritam. Preporučljivo je spavati najmanje sedam sati noću.
- Redovito vježbajte. Dovoljno je nešto jednostavno, poput ugodne šetnje, da se cirkulacija pokrene. Bavljenje nekim sportom je još bolji izbor.
- Smanjite stres. U većini slučajeva, smanjenje stresa znači bolje i dulje spavanje što će ublažiti osjećaj umora. Isprobajte vježbe opuštanja poput joge ili meditacije.
- Izlažite se dnevnoj svjetlosti. Dnevno svjetlo je dobar način razbuđivanja i smanjenja osjećaja umora jer svjetlost plavog spektra zaustavlja proizvodnju melatonina (hormona spavanja).
KARDIOVASKULARNE POSLJEDICE
Manjak magnezija ponekad može imati negativan utjecaj i na kardiovaskularni sustav, što je slabo poznato široj javnosti, ali je česta tema rasprava u medicinskim krugovima.
Istraživanja su pokazala da magnezij utječe na razinu C reaktivnog proteina (CRP) u krvi, koji se smatra biljegom upale. Uočeno je da u nekim slučajevima postoji povezanost između visoke razine CRP-a i nedostatka magnezija te da uzimanje magnezija može smanjiti upalu i razinu CRP-a.
Simptomi koji se javljaju kod osoba s manjkom magnezija, a koji se često ne povezuju s nedostatkom ovog minerala, uključuju, na primjer, srčanu aritmiju, poremećaje cirkulacije, povišen broj otkucaja srca i visok krvni tlak.
Manjak magnezija može stajati iza ovih simptoma zbog njegova učinka na srčane mišiće i živčane stanice. Ako opskrba ovim mineralom nije dostatna, srčani mišić i živčane stanice postaju uzbuđeniji i vjerojatnije će emitirati impulse koji mogu rezultirati srčanom aritmijom.
U slučaju da manjak magnezija dulje traje, moguće posljedice su doprinos razvoju arterioskleroze, reumatskih i kardiovaskularnih bolesti.
PREMENSTRUALNI SINDROM (PMS)
Premenstrualni sindrom ili PMS je kombinacija psihičkih i fizičkih simptoma koji često počinju ubrzo nakon ovulacije i završavaju tek kad počne menstruacijsko krvarenje. Mnoge žene doživljavaju ga kroz promjene raspoloženja, ali i druge probleme poput bolova u želucu ili glavobolje.
Među ostalim simptomima spominju se bol u trbuhu, poteškoće sa spavanjem i umor, zadržavanje vode u nogama i trbuhu, osjećaj punoće (nadutosti), osjećaj napetosti u prsima, glavobolja i pojačana razdražljivost.
Oko 20 do 40 posto žena izjavilo je da povremeno doživljava simptome PMS-a poput navedenih, s tim da se njihova pojavnost i intenzitet mogu razlikovati od slučaja do slučaja. U oko pet posto slučajeva toliko su teški da zahtijevaju liječničku pomoć.
Iako još uvijek nije jasno što ga uzrokuje, na njegovu pojavu vjerojatno utječu ženski spolni hormoni. Međutim, i manjak magnezija mogao bi biti jedan od razloga PMS-a jer se pokazalo da žene koje pate od ovog sindroma imaju nedovoljnu zalihu magnezija u crvenim krvnim stanicama.
Uzroci PMS-a su, u najmanju ruku, složeni i vrlo je vjerojatno da određenu ulogu ima niz različitih čimbenika. Osim hormona i niske razine magnezija, u razvoj PMS-a mogu biti uključeni i stres, nedostatak tjelovježbe, konzumacija nikotina i alkohola te genetska predispozicija.
Magnezij i druge mogućnosti liječenja
Osim odgovarajuće opskrbe magnezijem, liječenje varira ovisno o specifičnim simptomima PMS-a. Kod jakih bolova u trbuhu mogu se uzimati analgetici. Kako i stres može biti jedan od razloga manjka magnezija, primjena neke od tehnika opuštanja može vam pomoći u svladavanju stresa. I sportske aktivnosti često pomažu, jer redovita tjelovježba potiče cirkulaciju i ublažava grčeve u mišićima.
Obavezno se obratite liječniku ako su vaši simptomi teški, jer liječnik može isključiti druge uzroke i propisati vam odgovarajuću terapiju.
SIMPTOMI MIŠIĆNOG SUSTAVA
S obzirom da je magnezij neophodan za održavanje vitalnih funkcija mišića i ravnoteže između kontrakcije (napetosti) i relaksacije (opuštanja), manjak magnezija utječe na neuromuskularne procese u mišićima.
Najpoznatiji simptomi manjka magnezija vezani uz mišićni sustav su:
- noćni grčevi u nogama
- grčevi u mišićima općenito (npr. u bedrenom mišiću)
- grčevi u stopalima ili nožnim prstima
Kad se pojave ovakvi simptomi/znakovi morate brzo reagirati i nadopuniti svoje rezerve magnezija.
Napetost u mišićima
Zajedno s kalcijem, magnezij sudjeluje u radu mišića: kalcij omogućuje stezanje (kontrakciju), a magnezij opuštanje (relaksaciju), tj. sprječava nekontrolirane grčeve i napetost, a sudjeluje i u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu, što pomaže u održavanju rada živčanog sustava.
U slučaju njegova manjka može se poremetiti ravnoteža elektrolita, što znači da se kontrahirani mišići ne mogu pravilno opustiti i povećava se njihova napetost. Drugim riječima, odgovarajući unos magnezija može biti učinkovit način borbe protiv napetosti mišića, ako je razlog njegov manjak. Pri tome treba imati na umu da oporavak razine magnezija može potrajati neko vrijeme ukoliko su njegove zalihe značajno iscrpljene.
Svakodnevno uzimanje visoke doze magnezija, kao što je Biolectra Magnezij 400 mg Ultra direct, može pomoći zadovoljiti vaše dnevne potrebe za magnezijem i aktivno se boriti protiv bolne napetosti u mišićima.
Savjeti za sprječavanje mišićne napetosti
- Pravilna prehrana. Važna je za pravilnu opskrbu tijela i mišića magnezijem i drugim hranjivim tvarima. Namirnice poput mahunarki, integralnih proizvoda ili orašastih plodova izvrstan su izvor magnezija.
- Vježbanje. Niska razina aktivnosti, loše držanje i dugo sjedenje pogoduju bolnoj napetosti mišića. Vježbe mišića leđa i vrata, kao i blage vježbe opuštanja i istezanja pomažu opuštanju i jačanju zahvaćenih mišića te sprječavaju napetost.
- Svjesno smanjivanje mentalnog pritiska i napetosti. Pokušajte s vremena na vrijeme razbistriti svoj um i odvratiti ga od svakodnevnih problema.
Trzanje vjeđa
Ako vam se vjeđa nekontrolirano trza, ne brinite jer je ozbiljna bolest rijetko razlog i obično nestaje samo od sebe. No, ako se trzanje nastavi dulje vrijeme, nekoliko je mogućih razloga. Može biti izazvano stresom, neuravnoteženom prehranom ili trudnoćom, a jedan od razloga je i manjak magnezija.
Ako je razina magnezija u staničnoj membrani preniska, stanica se lakše pobuđuje, što može dovesti do nekontroliranog trzanja mišića u vjeđama. Budući da je koža oko očiju vrlo tanka, trzanje ili treperenje vjeđe osjeća se jače nego kod ostalih mišića.
Stres se smatra jednim od najčešćih pokretača nekontroliranog trzanja vjeđa, a ujedno i čimbenikom rizika za manjak magnezija. Stalni stres može uzrokovati neravnotežu razine magnezija i kalcija, što sprječava relaksaciju mišića vjeđa i tada nastupa trzanje vjeđe, što kolokvijalno nazivamo 'titranje oka'. Kada ste pod stresom, mišići vjeđa se kontrahiraju, a tijelo proizvodi hormone stresa poput kortizona. Ako stres potraje neko vrijeme, tijelo pojačano troši energiju, što postupno može isprazniti rezerve magnezija (visoka razina kortizona uzrokuju povećanu bubrežnu filtraciju magnezija iz krvi i eliminaciju putem mokraće).
Ostali uzroci trzanja vjeđa povezani s magnezijem
Osim stresa, sljedeći čimbenici mogu uzrokovati manjak magnezija i dovesti do trzanja vjeđa:
- Trudnoća. Hormonalne promjene tijekom trudnoće i dojenja povećavaju potrebe za magnezijem. Ako opskrba nije dovoljna, trzanje vjeđa se češće javlja.
- Sport. Trzanje vjeđa se češće javlja kod sportaša jer pojačano znojenje povećava gubitak magnezija.
- Neuravnotežena prehrana. Prehrana siromašna magnezijem može dovesti do manjka magnezija, kao i konzumacija kofeina, nikotina i alkohola koji inhibiraju njegovu apsorpciju.
Savjeti za sprječavanje trzanja vjeđa
- Odgovarajući unos magnezija.
- Odgovarajući unos vitamina B. Mnoge biljne i životinjske namirnice sadrže vrijedne vitamine B skupine, kao što su krumpir, avokado, orašasti plodovi, meso, riba, mliječni proizvodi. Alternativno, možete koristiti suplemente koji sadrže vitamine B.
- Vježbe opuštanja. Nježna masaža područja oka i vjeđa.
- Uzastopno zijevanje. Zaustavlja grčeve u mišićima vjeđa.
- Priuštite očima pauzu. Vrlo je važno osvježiti oči, osobito ako provodite puno vremena ispred ekrana. Izađite na svjež zrak i izbjegavajte aktivnosti pred ekranom.
Ako trzaji vjeđa ne prestaju unatoč pridržavanju prethodnih savjeta, preporučujemo da se obratite svom liječniku.
ŠTO MOŽETE UČINITI AKO VAŠI SIMPTOMI UPUĆUJU NA MANJAK MAGNEZIJA?
Ako primijetite bilo koji od prethodno navedenih simptoma, morate brzo djelovati! Nemojte zanemariti čak ni početne znakove manjka magnezija, jer ako ne osiguramo dovoljan unos putem hrane, naše tijelo počinje trošiti magnezij iz svojih rezervi u mišićima ili kostima. Ako to dulje potraje, niska razina magnezija može dovesti do ozbiljnih posljedica.
Stoga rano poduzmite preventivne mjere kako biste izbjegli simptome manjka i obnovite svoje rezerve jednim od proizvoda iz Biolectra Magnezij asortimana.
Napomena: Ako nadopuna magnezija ne ublaži simptome, obavezno se obratite liječniku radi daljnjih pretraga i točne dijagnoze, jer navedeni simptomi nisu uvijek posljedica manjka magnezija.