PRIPREMA ZA KIRURŠKI ZAHVAT


Operacija (lat. operatio = djelatnost, posao, djelovanje) u medicini podrazumijeva kirurški zahvat koji izvodi liječnik s ciljem uklanjanja bolesnog ili ozlijeđenog tkiva ili stranog tijela iz organizma te uspostavljanja izgleda i funkcije pojedinog organa uz oblikovanje novih anatomskih odnosa. Iako postoje zapisi o provedbi operacija još iz razdoblja drevnog Egipta, razvoj medicine i tehnologije uvelike je promijenio način njihova izvođenja: cilj je da operativni zahvat bude što manje invazivan i da što kraće traje.

Priprema svakog kirurškog zahvata započinje razgovorom s liječnikom i određivanjem termina. Prije zahvata pacijent mora napraviti zadane laboratorijske i druge pretrage. Temeljem rezultata tih pretraga anesteziolog donosi odluku o provođenju operacije u dogovorenom terminu, kao i o odgovarajućem vidu anestezije. 

 
Zdrava prehrana

Prehrana

Prije operativnog zahvata pacijent može dobiti upute o pravilnoj prehrani.

Ovisno o vrsti zahvata, prehrana može biti obogaćena određenim sastojcima ili se može odrediti potpuno ili djelomično uzdržavanje od hrane kroz određeno vremensko razdoblje.

Pet dana prije operacije

U sklopu preoperativne pripreme, pacijentu se preporuča pet dana prije zahvata kod kuće provoditi postupke kojima je cilj smanjenje mogućnosti razvoja postoperativne infekcije kirurškog mjesta. Postupak se sastoji od pranja tijela i kose antimikrobnim losionom i čišćenja predvorja nosa antimikrobnim gelom.

Tijelo i kosu preporuča se prati Octenisan® losionom za pranje jednom dnevno, nakon čega se tijelo obriše čistim ručnikom i obuče čista odjeća. Postupak antimikrobnog čišćenja nosa provodi se dva puta dnevno na način da se uz pomoć čistog vatenog štapića u predvorje nosa nanese Octenisan® md gel za nos, nakon čega se nosnice protrljaju.

Dan prije operacije

Nakon anesteziološkog pregleda te procjene zdravstvenog i emocionalnog stanja, pacijentu se, osim psihološke potpore, prije zahvata mogu dati i lijekovi za smirenje.

Ovisno o vrsti operativnog zahvata, može se propisati lako probavljiva hrana ili laksativi. Kod nekih operacija prakticira se i ne uzimanje tekućine.
 

ZACJELJIVANJE KIRURŠKE RANE


Zacjeljivanje rane je složen proces koji predstavlja odgovor organizma na ozljedu i započinje neposredno nakon prekida integriteta kože, a cilj mu je ponovno uspostavljanje kontinuiteta kože. 
 

U procesu zacjeljivanja razlikujemo četiri faze:

HEMOSTAZA - ozljeda kože dovodi do oštećenja krvnih žila i krvarenje, nakon čega neposredno slijedi stezanje krvnih žila. Vazoaktivni spojevi započinju i potiču proces prolaska određenih stanica iz krvi u prostor oko krvnih žila. Trombociti proizvode hemostatsku tvar (zaustavlja krvarenje) koja se naziva fibrin, kao i citokine, koji utječu na događaje tijekom procesa zacjeljivanja rane.

UPALA - u područje rane pojačano pristižu upalne stanice leukociti.

PROLIFERACIJA -  faza stvaranja granulacijskog tkiva koje doprinosi čvrstoći i integritetu rane (postoje dokazi o pojačanoj sintezi kolagena već sljedećih 10 sati nakon ozljede, s vrhuncem sinteze pet do sedam dana nakon ozljede), novih krvnih žila i epitelizacije, to jest rekonstrukcija zaštitne barijere kože.

REMODELACIJA - konačna faza zacjeljivanja rane koja obuhvaća sintezu i razgradnju kolagena u cilju pojačanja čvrstoće i otpornosti na istezanje, a traje i do dvije godine, pa čak i dulje. U ovoj fazi prestaje stvaranje novih krvnih žila.
 
 

KOMPLIKACIJE ZACJELJIVANJA KIRURŠKE RANE