SVAKODNEVNO I NA PRAVI NAČIN
Svakodnevno održavanje oralne higijene štiti nas od bolesti usne šupljine i drugih pratećih problema, poput neugodnog zadaha. Pranje zuba, korištenje vodice za ispiranje usta i zubnog konca za brojne osobe predstavlja dio jutarnje i/ili večernje rutine. No, postavlja se pitanje obavljaju li je na ispravan način i koriste li pri tome odgovarajuće proizvode.
Nije potrebno posebno isticati kako održavanja higijene usne šupljine na nepravilan način i s neodgovarajućim proizvodima ne rezultira željenim učinkom, to jest u usnoj šupljini zaostaje hrana što predstavlja podlogu za umnažanje mikroorganizama i razvoj daljnjih problema.
Zubni plak (biofilm)
Zubni plak ili biofilm je gusta bjelkasta naslaga sastavljena od ostataka hrane i pića te mikroorganizama i odumrlih stanica, koja se stvara na površini zuba, među zubima kao i na prijelazu zuba prema zubnom mesu.
Zubni plak je jedan od najvažnijih čimbenika razvoja bolesti usne šupljine jer ostaci hrane osiguravaju mikroorganizmima povoljan medij za rast i razmnožavanje, što za posljedicu može imati eroziju i propadanje zubne cakline, odnosno upalu zubnog mesa (gingivitis) i ostalih potpornih struktura zuba (parodontitis). Osim toga, uslijed duljeg kontakta zubnog plaka s površinom zuba dolazi do njegove mineralizacije i razvoja zubnog kamenca.
Zubni plak se odstranjuje mehaničkim putem prilikom pranja zuba. S obzirom da se odmah nakon pranja postupno počinje razvijati novi sloj plaka, od neizmjerne važnosti je održavanje higijene usne šupljine na dnevnoj razini.
Zubni plak je jedan od najvažnijih čimbenika razvoja bolesti usne šupljine jer ostaci hrane osiguravaju mikroorganizmima povoljan medij za rast i razmnožavanje, što za posljedicu može imati eroziju i propadanje zubne cakline, odnosno upalu zubnog mesa (gingivitis) i ostalih potpornih struktura zuba (parodontitis). Osim toga, uslijed duljeg kontakta zubnog plaka s površinom zuba dolazi do njegove mineralizacije i razvoja zubnog kamenca.
Zubni plak se odstranjuje mehaničkim putem prilikom pranja zuba. S obzirom da se odmah nakon pranja postupno počinje razvijati novi sloj plaka, od neizmjerne važnosti je održavanje higijene usne šupljine na dnevnoj razini.
Bolesti i stanja
Nekoliko je bolesti i stanja koja mogu nastati kao posljedica neodgovarajuće higijene usne šupljine.
Zasigurno najčešća je pojava karijesa koji zahvaća sam zub. No, moguć je i razvoj promjena na parodontu koji predstavlja potporni aparat, to jest funkcijsku cjelinu tkiva koja podupiru zube, a sastoji se od zubnoga mesa (gingive), dezmodonta (parodontna vlakna između korijena zuba i kosti), cementa zuba i alveolne kosti.
U slučaju zahvaćanja potpornog aparata govorimo o skupini bolesti zajedničkog naziva parodontna bolest koja obuhvaća upalna i neupalna zbivanja u parodontu. Među bolestima paradonta najčešće su gingivitis (upala zubnog mesa) i parodontitis (širenje upalnog procesa u dublja tkiva parodonta).
Neodgovarajuća oralna higijena može pridonijeti i razvoju afti ili pak biti uzrokom oralne kandidijaze.
Zasigurno najčešća je pojava karijesa koji zahvaća sam zub. No, moguć je i razvoj promjena na parodontu koji predstavlja potporni aparat, to jest funkcijsku cjelinu tkiva koja podupiru zube, a sastoji se od zubnoga mesa (gingive), dezmodonta (parodontna vlakna između korijena zuba i kosti), cementa zuba i alveolne kosti.
U slučaju zahvaćanja potpornog aparata govorimo o skupini bolesti zajedničkog naziva parodontna bolest koja obuhvaća upalna i neupalna zbivanja u parodontu. Među bolestima paradonta najčešće su gingivitis (upala zubnog mesa) i parodontitis (širenje upalnog procesa u dublja tkiva parodonta).
Neodgovarajuća oralna higijena može pridonijeti i razvoju afti ili pak biti uzrokom oralne kandidijaze.
Što je karijes i kako nastaje
Karijes je jedna od najstarijih, a ujedno i najčešće dijagnosticiranih bolesti zuba kod ljudi. Još uvijek je široko zastupljen među općom populacijom i nešto češći u osoba nižeg socioekonomskog statusa.
Karijes se smatra multifaktorijalnom bolešću, što znači da njegov razvoj ovisi o međusobnom utjecaju više čimbenika - domaćinu (odnosno njegovu zubu), uzročniku, okolišnim čimbenicima i vremenu.
Jedan od najčešćih uzročnika karijesa je bakterija Streptococcus mutans, iako njegovu razvoju pridonose i druge vrste mikroorganizama, poput bakterija roda Lactobacillus. Streptokok se vezuje za površinu zubne pelikule (tanka i prozirna glikoproteinska naslaga bez stanica i bakterija, koja se stvara već 30 minuta nakon pranja zuba), gdje, metabolizirajući šećere, proizvodi laktatnu kiselinu. Laktatna kiselina stvara kiselo okruženje koje demineralizira caklinu, uslijed čega zub propada.
Na razvoj karijesa značajno utječu i individualne prehrambene i higijenske navike na način da niska razina oralne higijene i nezdrava prehrana pridonose bržem razvoju karijesa.
Okolišni čimbenici podrazumijevaju okruženje zuba, odnosno stanje usne šupljine.
Za nastanak karijesa potrebno je i određeno vrijeme u kojemu će prethodno navedeni štetni čimbenici pridonijeti propadanju zuba te razvoju i širenju karijesa.
Karijes se smatra multifaktorijalnom bolešću, što znači da njegov razvoj ovisi o međusobnom utjecaju više čimbenika - domaćinu (odnosno njegovu zubu), uzročniku, okolišnim čimbenicima i vremenu.
Jedan od najčešćih uzročnika karijesa je bakterija Streptococcus mutans, iako njegovu razvoju pridonose i druge vrste mikroorganizama, poput bakterija roda Lactobacillus. Streptokok se vezuje za površinu zubne pelikule (tanka i prozirna glikoproteinska naslaga bez stanica i bakterija, koja se stvara već 30 minuta nakon pranja zuba), gdje, metabolizirajući šećere, proizvodi laktatnu kiselinu. Laktatna kiselina stvara kiselo okruženje koje demineralizira caklinu, uslijed čega zub propada.
Na razvoj karijesa značajno utječu i individualne prehrambene i higijenske navike na način da niska razina oralne higijene i nezdrava prehrana pridonose bržem razvoju karijesa.
Okolišni čimbenici podrazumijevaju okruženje zuba, odnosno stanje usne šupljine.
Za nastanak karijesa potrebno je i određeno vrijeme u kojemu će prethodno navedeni štetni čimbenici pridonijeti propadanju zuba te razvoju i širenju karijesa.
Prevencija karijesa
U današnje vrijeme, naglasak je na prevenciji karijesa i održavanju prirodne strukture zuba. To podrazumijeva redovito uklanjanje zubnog plaka i održavanje higijene na visokoj razini uz odgovarajuće prehrambene navike.Higijena usne šupljine - Kako se karijes ne može razviti ukoliko u zubnom plaku nisu prisutne bakterije, potrebno je uklanjati zubni plak na dnevnoj razini mehaničkim četkanjem zuba, čišćenjem inderdentalnih prostora i ispiranjem vodicom za usta. Najučinkovitija metoda održavanja higijene usne šupljine temelji se upravo na kombinaciji ovih triju metoda.
Paste za zube na bazi fluorida - Istraživanja su pokazala kako fluoridi inhibiraju proces demineralizacije zuba, odnosno pospješuju proces remineralizacije. Navedenim procesom zub se štiti od štetnog djelovanja laktatne kiseline.
Cjepivo - Postoje nastojanja da se razvije cjepivo koje bi smanjilo učestalost karijesa. U tom slučaju tijelo bi, zahvaljujući cjepivu, stvaralo protutijela na najčešće mikroorganizme uzročnike karijesa te na taj način preveniralo njegov razvoj i širenje. No, na tržištu se još nije našlo niti jedno cjepivo zbog poteškoća u razvoju, jer je potrebno otkriti način kako održavati visoku razinu protutijela na spomenute mikroorganizme u izlučevinama usne šupljine.
Ortodontska terapija i karijes
Postavljanje aparatića za zube može promijeniti oralnu mikrofloru zbog promjene pH vrijednosti u usnoj šupljini, povećanja afiniteta bakterija za metalnu površinu aparatića i stvaranja područja na kojima se mikroorganizmi zadržavaju i nakupljaju (u blizini bravica). Provedena istraživanja su pokazala da se u tom slučaju povećava količina bakterije Streptococcus mutans i bakterija roda Lactobacillus, a to su upravo vrste mikroorganizama koje se povezuju s razvojem karijesa.
Stoga se pacijentima koji su podvrgnuti ortodontskoj terapiji preporuča, osim korištenja četkice za zube, upotrebljavati i interdentalnu četkicu te četkicu za čišćenje prostora oko bravica ortodontskog aparata.
Nadalje, posebnu pozornost treba pridati i vodici za ispiranje usta čiji je sastav dokazano djelotvoran u suzbijanju zubnog plaka.
Stoga se pacijentima koji su podvrgnuti ortodontskoj terapiji preporuča, osim korištenja četkice za zube, upotrebljavati i interdentalnu četkicu te četkicu za čišćenje prostora oko bravica ortodontskog aparata.
Nadalje, posebnu pozornost treba pridati i vodici za ispiranje usta čiji je sastav dokazano djelotvoran u suzbijanju zubnog plaka.
Liječenje karijesa
Kad se karijes jednom razvije, i u današnje vrijeme glavna metoda liječenja još uvijek je kirurška: bušenjem se uklanja zahvaćeni dio zuba, čime nastaje udubina pravilnog geometrijskog oblika.
Nastala udubina se ispunjava umjetnim materijalom za punjenje kako bi se ponovo formirao prvobitni oblik zuba, a samim time i njegova funkcija.
BOLESTI PARODONTA
Postoji nekoliko rizičnih čimbenika za razvoj bolesti parodonta:
- ponašanje pojedinca i životne navike (uključuje stupanj higijene usne šupljine)
- okolišni utjecaji
- naslijeđe.
Primarna prevencija bolesti parodonta odnosi se na prevenciju razvoja same bolesti, a uključuje strategiju edukacije o pravilnoj higijeni usne šupljine. U tom procesu glavnu ulogu imaju doktori dentalne medicine (stomatolozi), posebno kada je riječ o promoviranju pravilne higijene među osnovnoškolskom populacijom.
Sekundarna prevencija bolesti parodonta uključuje postavljanje dijagnoze u što ranijoj fazi bolesti i liječenje kako bi se spriječila progresija bolesti.
Tercijarna prevencija bolesti parodonta podrazumijeva obnavljanje funkcionalnih aspekata koje je narušila uznapredovala bolest (na primjer, ugradnja implantata na mjestu zuba koji nedostaje).
KAKO ODRŽAVATI HIGIJENU USNE ŠUPLJINE
Odgovarajuća higijena usne šupljine temelj je primarne prevencije bolesti usne šupljine, a uključuje nekoliko svakodnevnih aktivnosti koje se temelje na mehaničkom i kemijskom odstranjivanju zubnog plaka.
PRANJE ZUBA
Pranje zuba je način mehaničkog odstranjivanja plaka i najzastupljenija je metoda održavanja higijene usne šupljine. No, ljudi u prosjeku peru zube u vremenu kraćem od jedne minute, što nije dovoljno za zadovoljavajuće odstranjivanje zubnog plaka.
Stoga pojedine studije daju prednost korištenju električne četkice za zube koja je u tom smislu puno uspješnija. Problem i dalje predstavlja plak na stražnjoj površini zuba i na jeziku. Jednako tako, zubnom četkicom teško se doseže područje među zubima, zbog čega na tom mjestu najčešće nastaju kamenac i karijes.
INTERDENTALNO ČIŠĆENJE
Interdentalno čišćenje predstavlja mehaničko odstranjivanje zubnog plaka između dva zuba pomoću tzv. interdentalne četkice za zube i zubnog konca. Važno je za održavanja higijene jer se na taj način smanjuje vjerojatnost razvoja kamenca i karijesa na dodirnim plohama zuba.
Uočeno je da prilikom čišćenja interdentalnog prostora zubnim koncem (tzv. flosanje) postoji problem u tehnici izvođenja, a potvrđeno je ispitivanjem u kojem je tek 20 posto ispitanika ostvarilo zadovoljavajući učinak čišćenja zubnim koncem.
VODICE ZA ISPIRANJE USTA
Vodice za ispiranje usta spadaju u metode kemijskog odstranjivanja plaka i predstavljaju dodatan vid čišćenja zubnog plaka uz prethodno mehaničko odstranjivanje. Koriste se za prevenciju razvoja bolesti zuba i desni.
Prema provedenim istraživanjima najučinkovitija rutina održavanja higijene usne šupljine obuhvaćala je pranje zuba četkicom dva puta dnevno, čišćenje interdentalnog područja jednom dnevno i ispiranje vodicom za usta također dva puta dnevno.
OCTENIDENT® OTOPINA ZA ISPIRANJE USTA
U opsežnom asortimanu njemačke tvrtke Schϋlke & Mayr našla se i Octenident® otopina za ispiranje usta za ispiranje usta na bazi antiseptika oktenidina.
Uloga oktenidina u održavanju higijene oralne sluznice
Sredinom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća razvijen je oktenidin, djelatna tvar antiseptičkih svojstava širokog antimikrobnog spektra djelovanja, koja se nalazi u sastavu Octenident® otopine za ispiranje usta.Istraživanja pokazuju kako je oktenidin uspješan u sprječavanju širenja bakterija koje sudjeluju u tvorbi zubnog plaka. U usporedbi s antibakterijskim učinkom drugih oblika oralnih antiseptika, oktenidin se pokazao kao najučinkovitiji antiseptik u smanjenju ukupnog broja bakterija i ostalih mikroorganizama.
Dugotrajan učinak i antiadhezivno djelovanje na mikroorganizme daju mu prednost pred tradicionalnim oblicima oralnih antiseptika, poput klorheksidina i alkohola. Pridonosi zacjeljivanju sluznice nakon upalnih bolesti (gingivitisa, parodontitisa) i kirurških zahvata u usnoj šupljini.
Octenident® otopina za ispiranje usta
Octenident® otopina za ispiranje usta zaustavlja razmnožavanje mikroorganizama, osigurava čistoću i svježinu usta i ne boji zube.
Preporuča se osobama koje ne mogu provoditi druge mjere održavanja oralne higijene i koje pate od neugodnog zadaha, odnosno za smanjenje broja bakterija u usnoj šupljini koje su odgovorne za neugodan zadah.
Svoju primjenu pronalazi i u onkoloških bolesnika te kao potpora tijekom radioterapije.
Način primjene Octenident® otopine za ispiranje usta:
Preporuča se osobama koje ne mogu provoditi druge mjere održavanja oralne higijene i koje pate od neugodnog zadaha, odnosno za smanjenje broja bakterija u usnoj šupljini koje su odgovorne za neugodan zadah.
Svoju primjenu pronalazi i u onkoloških bolesnika te kao potpora tijekom radioterapije.
Način primjene Octenident® otopine za ispiranje usta:
- odmjeriti otprilike 15 mL Octenident® otopine za ispiranje usta
- ispirati usta otopinom tijekom 30 sekundi za redovnu higijenu usne šupljine, a u slučaju oralne kandidijaze zadržati otopinu u ustima minimalno dvije minute
- ispljunuti Octenident® otopinu za ispiranje usta
- ponoviti postupak dva do tri puta dnevno.