ZAŠTO NASTAJE PROLJEV?
Proljev nastaje zbog ubrzane peristaltike crijeva ili povećane količine tekućine u stolici. Vrlo je čest simptom, javlja se u svim dobnim skupinama te uglavnom brzo prolazi i nije opasan. Ipak, u manjem broju slučajeva, proljev može biti simptom i neke ozbiljnije bolesti.
Proljev može biti akutan ili kratkotrajan, u trajanju do nekoliko dana, te kroničan ili dugotrajan u trajanju najmanje 3 mjeseca.
Najčešći uzrok proljeva je virusna zaraza (rotavirus), ali ga mogu prouzročiti i bakterijske ili parazitarne infekcije, alergija na hranu, jako začinjena hrana na koju nismo navikli, psihosomatski procesi, konzumacija alkohola, uzimanje različitih lijekova (najčešće antibiotika) te različite bolesti probavnog sustava.
Kao posebna kategorija se navodi „putnički proljev“ od kojeg obolijevaju obično ljudi na putovanjima u krajeve gdje postoji higijenski problem s hranom i najčešće su virusne ili bakterijske prirode (Escherichia coli). Obično se mjesta gdje se takvi proljevi dobivaju nalaze u tropskom ili suptropskom dijelu svijeta.
KOMPLIKACIJE PROLJEVA
Dehidracija je najčešća komplikacija, a nastaje zbog prekomjernog gubitka vode i minerala (elektrolita) putem stolice.
Gubitak tekućine je posebno izražen ako se uz proljev javlja i povraćanje. Dehidracija je česta u odraslih bolesnika koji imaju veliki broj proljevastih stolica u danu, a nisu u stanju pijenjem nadoknaditi tekućinu u organizmu.
Posebno je opasna u djece, jer brže dovodi do pada tlaka, teške slabosti, šoka, acidoze, poremećaja rada bubrega i na kraju kome. Do toga dolazi zato jer je volumen tekućine u dječjem organizmu značajno manji nego u odrasle osobe pa će proljev prije dovesti do dehidracije. Kod djece se ona najčešće javlja kod virusnih i bakterijskih gastroenteritisa.
Znaci dehidracije:
| Znaci dehidracije u male djece:
|
LIJEČENJE PROLJEVA
Proljev, srećom, uglavnom kratko traje i ne zahtijeva pažnju liječnika, međutim ima situacija kada je potrebno potražiti savjet liječnika:
- visoka temperatura
- srednje teška do teška bol te napetost u trbuhu
- krvava stolica koja upućuje na težu crijevnu upalu
- proljev u osoba s drugim teškim bolestima kod koji može doći do težih posljedica od dehidracije, npr. dijabetičari, osobe s bolestima srca te oboljeli od AIDS-a
- teški proljev koji ne prolazi niti nakon 48 sati
- srednje teška do teška dehidracija
- jako povraćanje uz proljev, koje onemogućuje uzimanje tekućine na usta
- akutni proljev u trudnica, dehidracija može naškoditi zdravlju fetusa
- proljev tijekom ili nakon uzimanja antibiotika zbog moguće infekcije s Clostridium difficile, uzročnikom pseudomembranoznog kolitisa
- proljev koji je nastao nakon boravka u zemljama u razvoju ili kampiranja u planinskim predjelima gdje je raširen parazit Giardia za koji postoji terapija
- proljev kod oboljelih od Crohnove bolesti ili drugih upalnih bolesti crijeva, kao komplikacija osnovne bolesti koja zahtijeva liječenje
- akutni proljev u dojenčadi ili male djece radi osiguranja odgovarajućeg unosa tekućine, prevencije dehidracije i komplikacija do kojih dehidracija može dovesti (konvulzije ili abnormalne vrijednosti elektrolita u krvi).
Što se tiče prehrane, stručnjaci smatraju da je uvođenje dijete, odnosno ograničavanje namirnica tijekom akutnog proljeva nepotrebno, a može biti i štetno. Potrebno je nastaviti s normalnom prehranom odmah nakon završene rehidracije.
Prikladna pomoć pri liječenju akutnog proljeva je i Enterosgel.
PUTNIČKI PROLJEV
Putnički proljev najčešća je bolest putnika, a pogađa njih 20 do 50 %. Najčešće se javlja u prvom tjednu boravka u novoj sredini, ali također se može javiti i kasnije ili po povratku kući. Rizična područja su Afrika, Azija, Latinska Amerika te Srednji Istok, ali se javlja i kod odlaska u bilo koji drugi dio svijeta.
SIMPTOMI PUTNIČKOG PROLJEVA
Putnički proljev počinje naglo s jakim i čestim proljevom te s mogućom mučninom, povraćanjem, grčevima u trbuhu, nadutosti, povišenom tjelesnom temperaturom i malaksalošću.
Rijetko je opasan, iako može imati nezgodne komplikacije, pogotovo kod ljudi koji imaju još neke pridružene bolesti (imunokompromitirani, dijabetičari, osobe s upalnim bolestima crijeva, kronični bolesnici).
LIJEČENJE PUTNIČKOG PROLJEVA
Putnički proljev obično prolazi sam od sebe, ali to ne znači da se pacijentu ne može i ne treba pomoći. Prvo je potrebno nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite kako ne bi došlo do dehidracije i mogućih ozbiljnih komplikacija.
Enterosgel može uvelike pomoći jer na svoju površinu veže štetne tvari (npr. endotoksine, enterotoksine) i omogućava njihovo uklanjanje stolicom te skraćuje trajanje proljeva. Ako proljev traje i dalje unatoč terapiji, potrebno je posjetiti liječnika još na putovanju ili odmah po povratku kući.