UZROCI BOLOVA U MIŠIĆIMA
Bolovi u mišićima (mijalgija) su izuzetno česti i mogu se osjetiti praktički bilo gdje budući da se mišićno tkivo nalazi u gotovo svim dijelovima tijela.
Iako nema jedinstvenog uzroka, njihova pojava se najčešće povezuje s obavljanjem određene fizičke aktivnosti i posljedičnim naprezanjem. No, iako su prekomjerna upotreba mišića ili njihova ozljeda uobičajeni razlozi, postoje i drugi mogući uzroci.
Uobičajeni uzroci
- naprezanje mišića tijekom tjelesne aktivnosti (odgođena mišićna bol ili muskulfiber koja se obično javlja jedan do dva dana nakon vježbanja)
- preskakanje miofascijalnog opuštanja prije i nakon vježbanja
- ozljeda mišića tijekom fizički zahtjevnog rada ili vježbe
- napetost mišića u jednom ili više dijelova tijela uzrokovana stresom.
U slučajevima pojave bolova u mišićima zbog prejake fizičke aktivnosti ili napetosti uslijed stresa, vrlo često se kao prateći simptom javljaju i grčevi u mišićima.
Medicinska stanja sa simptomom bolova u mišićima
- fibromijalgija - bolni sindrom nepoznatog uzroka
- sindrom kroničnog umora
- sindrom miofascijalne boli koji zahvaća temporomandibularno područje (bol u području čeljusnog zgloba i okolnih žvačnih mišića)
- infekcije - gripa, dječja paraliza, neke bakterijske infekcije
- autoimuni poremećaji - lupus, dermatomiozitis, polimiozitis...
- uporaba nekih lijekova, npr. statina (lijekova koji snižavaju razinu kolesterola u krvi)
- problemi sa štitnjačom - hipotireoza ili hipertireoza
- hipokalemija (niska razina kalija u krvi)
- ostala stanja.
ODGOĐENA MIŠIĆNA BOL (MUSKULFIBER)
Promjena u vježbanju koja rezultira intenzivnijom fizičkom aktivnošću povećava naprezanje mišića i posljedično dovodi do pojave odgođene mišićne boli, poznate i kao muskulfiber. To je obično slučaj kada se započinje s novim programom vježbanja, mijenja rutina vježbanja ili pak produlji trajanje ili poveća intenzitet vježbanja.
Bol se javlja otprilike 1 do 2 dana nakon fizičke aktivnosti, a traje od 3 do 5 dana nakon pojave. Može biti srednje jaka do jaka. Zastupljena je ravnomjerno i nema oštrih „napada“ boli, tako da se može razlikovati od boli koja je posljedica uganuća ili fizičkog oštećenja mišića.
U nekim skupinama, kao što su profesionalni sportaši, dizači utega i rekreativni sportaši, javlja se učestalije.
Zašto se ne smije posustati?
Iako je neugodno vježbati s odgođenom mišićnom boli, važno je ne posustati, jer u trenutku kada se mišići zagriju popustit će i bol u mišićima.
Razlog je jednostavan - povećanjem radne temperature mišića povećava se i protok krvi kroz mišićno tkivo. Krv donosi kisik i nutrijente koji pridonose regeneraciji oštećenog mišićnog tkiva, a odnosi kemijske tvari odgovorne za bol. Dakle, čak je i poželjno prilikom upale mišića vježbati i zagrijati vlastito tijelo. To je moguće postići manje zahtjevnom fizičkom aktivnošću poput šetnje, jogginga ili plivanja.
Razlog je jednostavan - povećanjem radne temperature mišića povećava se i protok krvi kroz mišićno tkivo. Krv donosi kisik i nutrijente koji pridonose regeneraciji oštećenog mišićnog tkiva, a odnosi kemijske tvari odgovorne za bol. Dakle, čak je i poželjno prilikom upale mišića vježbati i zagrijati vlastito tijelo. To je moguće postići manje zahtjevnom fizičkom aktivnošću poput šetnje, jogginga ili plivanja.
Kako prevenirati muskulfiber?
Najbolji vid prevencije odgođene mišićne boli je postupno povećavanje intenziteta fizičke aktivnosti. Na taj način mišići će se lakše prilagoditi novim zahtjevima, odnosno smanjit će se njihova krutost i upala.
Zagrijavanje mišića je također jedan od dobrih načina prevencije upale. Stoga se prije intenzivne fizičke aktivnosti preporuča zagrijati mišiće trčanjem na pokretnoj traci, vožnjom sobnog bicikla ili nekom drugom sličnom aktivnosti.
Možda manje poznato, ali nikako i manje bitno, je miofascijalno opuštanje. Samostalno provođenje miofascijalnog opuštanja uistinu je jednostavno, ne traje dugo, brzo se nauči te je izuzetno jeftino i svakome pristupačno.
Sportašima (profesionalnim i rekreativnim) se preporuča konzumirati i antioksidanse (poput vitamina C) radi smanjenju učinka oksidativnog stresa koji se javlja prilikom fizičkog opterećenja.Zagrijavanje mišića je također jedan od dobrih načina prevencije upale. Stoga se prije intenzivne fizičke aktivnosti preporuča zagrijati mišiće trčanjem na pokretnoj traci, vožnjom sobnog bicikla ili nekom drugom sličnom aktivnosti.
Možda manje poznato, ali nikako i manje bitno, je miofascijalno opuštanje. Samostalno provođenje miofascijalnog opuštanja uistinu je jednostavno, ne traje dugo, brzo se nauči te je izuzetno jeftino i svakome pristupačno.
UBLAŽAVANJE BOLOVA U MIŠIĆIMA U KUĆNIM UVJETIMA
Bolovi u mišićima često dobro reagiraju na kućno liječenje. Neke mjere koje možete poduzeti kako biste ublažili nelagodu u mišićima uključuju:
- odmaranje zahvaćenog područja
- uzimanje lijekova protiv bolova - analgetici koji se koriste „na usta“ mogu uzrokovati oštećenje sluznice želuca, stoga se u slučaju boli u mišićima preporuča koristiti topikalne preparate koji se umasiraju direktno na bolno mjesto (npr. Deep Relief gel) kako bi se smanjio rizik od nuspojava.
- hlađenje zahvaćenog područja - smanjuje upalni proces u mišićnom tkivu. Led se nikako ne smije direktno stavljati na kožu, nego ga je potrebno umotati u tkaninu kako bi se izbjeglo izravno oštećenje kože. Nakon što se primijeni led, dan-dva nakon toga može se započeti s masažama područja koje će povećati protok krvi kroz mišićno tkivo te pridonijeti njegovoj bržoj regeneraciji.
- nježno istezanje mišića
- izbjegavanje zahtjevnijih aktivnosti sve dok bol u mišićima ne popusti.
KADA POSJETITI LIJEČNIKA
Liječnika je potrebno posjetiti u sljedećim situacijama:
- bol ne prolazi nakon nekoliko dana kućnog liječenja
- u mišićima se javlja jaka bol bez jasnog uzroka
- bolovi u mišićima se javljaju zajedno s osipom
- bolovi u mišićima se javljaju nakon ugriza krpelja
- bolovi u mišićima su praćeni crvenilom ili oteklinom
- bol u mišićima se javlja ubrzo nakon promjene lijeka
- bol u mišićima praćena je povišenom temperaturom.
SPRJEČAVANJE BOLOVA U MIŠIĆIMA
Bol u mišićima je moguće ublažiti odgovarajućom pripremom organizma za razne aktivnosti. Jačanje mišića se postiže svakodnevnim aktivnostima koje ne stvaraju prevelika opterećenja kao što su hodanje, vožnja bicikla, plivanje ili planinarenje.
Prije vježbanja je potrebno opustiti i zagrijati mišiće, a intenzitet vježbanja postupno povećavati. Ukoliko su prethodno postojale neke ozljede, potrebno je organizmu dati dovoljno vremena za oporavak.
U slučaju pretilosti, redukcija tjelesne težine može pomoći u sprječavanju pojave bolnih mišića.
Deep Relief gel za ublažavanje boli
Primjenjuje se na kožu, a koristi se za ublažavanje:
- reumatske boli (u mišićima, tetivama, zglobovima ili kostima)
- grčeva i bolova u mišićima
- bolova i oticanja kod istegnuća, uganuća ili sportskih ozljeda
- manje ozbiljne artritičke boli (boli zbog upale u zglobovima).
Kao glavne djelatne tvari sadrži ibuprofen - nesteroidni protuupalni lijek koji omogućava ublažavanje boli i smanjuje upalu i oticanje te levomentol koji smiruje bol.
Lokalno primijenjen, levomentol je rubefacijens koji dovodi do blagog nadražaja živčanih završetaka na koži i daje osjećaj hladnoće, što godi bolnim mišićima, tetivama i zglobovima i ujedno ostvaruje analgetski učinak.
Deep Relief gel treba nanijeti na kožu iznad zahvaćenog područja i nježno utrljati dok se ne upije te ga koristiti najviše tri puta dnevno u razmaku od najmanje četiri sata.
Plaćeni oglas o lijeku.
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
Gel za ublažavanje boli koji se primjenjuje na kožu.
MEN-DR-CRO-09/21-KORPO 5
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
Gel za ublažavanje boli koji se primjenjuje na kožu.
MEN-DR-CRO-09/21-KORPO 5