UZROCI BOLOVA U MIŠIĆIMA


Bolovi u mišićima (mijalgija) su izuzetno česti i mogu se osjetiti praktički bilo gdje budući da se mišićno tkivo nalazi u gotovo svim dijelovima tijela. 

Iako nema jedinstvenog uzroka, njihova pojava se najčešće povezuje s obavljanjem određene fizičke aktivnosti i posljedičnim naprezanjem. No, iako su prekomjerna upotreba mišića ili njihova ozljeda uobičajeni razlozi, postoje i drugi mogući uzroci.

 

Uobičajeni uzroci

  • naprezanje mišića tijekom tjelesne aktivnosti (odgođena mišićna bol ili muskulfiber koja se obično javlja jedan do dva dana nakon vježbanja)
  • preskakanje miofascijalnog opuštanja prije i nakon vježbanja
  • ozljeda mišića tijekom fizički zahtjevnog rada ili vježbe
  • napetost mišića u jednom ili više dijelova tijela uzrokovana stresom.

U slučajevima pojave bolova u mišićima zbog prejake fizičke aktivnosti ili napetosti uslijed stresa, vrlo često se kao prateći simptom javljaju i grčevi u mišićima.

ODGOĐENA MIŠIĆNA BOL (MUSKULFIBER)


Promjena u vježbanju koja rezultira intenzivnijom fizičkom aktivnošću povećava naprezanje mišića i posljedično dovodi do pojave odgođene mišićne boli, poznate i kao muskulfiber. To je obično slučaj kada se započinje s novim programom vježbanja, mijenja rutina vježbanja ili pak produlji trajanje ili poveća intenzitet vježbanja.

Bol se javlja otprilike 1 do 2 dana nakon fizičke aktivnosti, a traje od 3 do 5 dana nakon pojave. Može biti srednje jaka do jaka. Zastupljena je ravnomjerno i nema oštrih „napada“ boli, tako da se može razlikovati od boli koja je posljedica uganuća ili fizičkog oštećenja mišića.

U nekim skupinama, kao što su profesionalni sportaši, dizači utega i rekreativni sportaši, javlja se učestalije.
 

Zašto se ne smije posustati?

Iako je neugodno vježbati s odgođenom mišićnom boli, važno je ne posustati, jer u trenutku kada se mišići zagriju popustit će i bol u mišićima.

Razlog je jednostavan - povećanjem radne temperature mišića povećava se i protok krvi kroz mišićno tkivo. Krv donosi kisik i nutrijente koji pridonose regeneraciji oštećenog mišićnog tkiva, a odnosi kemijske tvari odgovorne za bol. Dakle, čak je i poželjno prilikom upale mišića vježbati i zagrijati vlastito tijelo. To je moguće postići manje zahtjevnom fizičkom aktivnošću poput šetnje, jogginga ili plivanja.

 

SPRJEČAVANJE BOLOVA U MIŠIĆIMA


Bol u mišićima je moguće ublažiti odgovarajućom pripremom organizma za razne aktivnosti. Jačanje mišića se postiže svakodnevnim aktivnostima koje ne stvaraju prevelika opterećenja kao što su hodanje, vožnja bicikla, plivanje ili planinarenje. 

Prije vježbanja je potrebno opustiti i zagrijati mišiće, a intenzitet vježbanja postupno povećavati. Ukoliko su prethodno postojale neke ozljede, potrebno je organizmu dati dovoljno vremena za oporavak. 

U slučaju pretilosti, redukcija tjelesne težine može pomoći u sprječavanju pojave bolnih mišića.