TRAUMATSKI ZAHVAT
Vađenje ili ekstrakcija zuba jedan je od najčešćih dentalnih zahvata i spada u kategoriju standardnih dentalnih procedura. Bez obzira na razlog, posljedica vađenja zuba uvijek je oštećenje okolnog tkiva što dovodi do razvoja upalne reakcije i podražaja živčanih završetaka, a to rezultira bolnošću na lokaliziranom dijelu čeljusti. No, uz odgovarajući savjet stomatologa, bol se može svesti na najmanju moguću mjeru.
RAZLOZI VAĐENJA ZUBA
- propadanje zuba ili razvoj infekcije koja je zahvatila veći dio tkiva zuba - radi sprječavanja širenja infekcije na ostali dio parodontnog aparata
- trauma ili oštećenje zuba
- zbijenost zuba - nema dovoljno prostora za nicanje novog zuba pa je neke zube potrebno izvaditi
- mliječni zubi ne ispadaju na vrijeme - stvaranje prostora za rast stalnih zuba
- ortodontski zahvat - stvaranje prostora za poravnanje ostalih zuba
- nicanje umnjaka - zbog opasnosti od zbijanja i pomicanja ostalih zuba
POSTUPAK VAĐENJA ZUBA
Prije vađenja zuba stomatolog upućuje pacijenta na rendgensko snimanje kako bi dobio uvid u veličinu, izgled i položaj zuba te status okolne kosti.
Zub se može izvaditi na dva načina.
Jednostavni način vađenja zuba primjenjuje se u slučaju kada je zub pozicioniran iznad linije desni, a započinje aplikacijom lokalne anestezije. Zub se uklanja kirurškim kliještima.
Kirurški način vađenja zuba primjenjuje se kad zub pukne ili nije izrastao pa se u tom slučaju nalazi ispod linije desni. Započinje primjenom lokalne, a ponekad i kratkotrajne intravenske anestezije. Zatim se napravi manji rez na zubnom mesu, nakon čega se zub odvoji od kosti ili ga se reže na dijelove i onda se vadi svaki dio pojedinačno.
Na mjesto izvađenog zuba stomatolog stavlja gazu, nakon čega pacijent lagano zagrize kako bi se zaustavilo krvarenje i formirao krvni ugrušak. U slučaju kirurškog vađenja zuba, zubno meso se povezuje šavovima.
OPORAVAK NAKON VAĐENJA ZUBA
Oporavak nakon vađenja zuba u prosjeku traje od nekoliko dana do dva tjedna.
Najčešći izvor neugode predstavlja bol kao direktna posljedica oštećenja desni i pripadajuće čeljusti.
Provedenim istraživanjem došlo se do zaključka kako najveći utjecaj na kvalitetu života ima upravo bol, čak kod 92 posto osoba. Ispitanici su naveli kako su najčešće posljedice boli funkcionalno ograničenje, fizička i socijalna nesposobnost te psihološka nelagoda i nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. No, potrebno je istaknuti kako osjet boli s vremenom linearno opada, s tim da je poboljšanje vidljivo već sljedeći dan nakon zahvata.
Tijekom i nakon oporavka potrebno je obratiti posebnu pozornost na održavanje higijene usne šupljine kako bi se izbjegla infekcija rane.
Savjeti za brži i bezbolniji oporavak:
- staviti led na obraz na strani vađenja zuba radi smanjenja otekline
- uporaba analgetika (lijekova za smanjenje osjećaja boli) prema preporuci stomatologa
- mirovanje minimalno 24 sata nakon provedenog zahvata
- ne pušiti
- ne koristiti vodicu za ispiranje usta unutar 24 sata od zahvata
- koristiti jastuk kao potporu za glavu tijekom ležanja
- nastaviti četkati zube uz izbjegavanje mjesta vađenja zuba
- jesti mekanu hranu poput jogurta, pudinga i sl.
- postupno uvoditi normalnu prehranu.
MOGUĆE KOMPLIKACIJE NAKON VAĐENJA ZUBA
S obzirom da je vađenje zuba invazivan zahvat, moguć je razvoj nekih komplikacija, među kojima ističemo:
- krvarenje koje traje dulje od 12 sati
- povišena tjelesna temperatura i zimica kao potencijalni znak infekcije
- mučnina i povraćanje
- kašalj
- bol u prsima i kratkoća daha
- oticanje i crvenilo
- alveolarni osteitis.
Alveolarni osteitis
Alveolarni osteitis ili suha alveola (zubna čašica) je komplikacija koja se češće javlja kod vađenja kutnjaka donje čeljusti. Nastaje zbog gubitka dijela ili cijelog krvnog ugruška na dnu zubne čašice. Najčešći simptomi su jaka bol (koja se razvija dva do tri dana nakon vađenja zuba) i neugodan zadah.Predispozicija za razvoj alveolarnog osteitisa su pušenje, korištenje oralne kontracepcije i nepravilno tretiranje rane.
Najčešće komplikacije alveolarnog osteitisa su produljeno zacjeljivanje rane i infekcija.
Tretman najčešće uključuje primjenu antiseptičke otopine za ispiranje usta, gaze i gela, o čijoj primjeni odlučuje nadležni stomatolog.
Određena istraživanja pokazala su kako je oktenidin kao antiseptik učinkovit u tretiranju alveolarnog osteitisa. U sastavu većine vodica za usta nalazi se klorheksidin, čija primjena u slučaju otvorenih rana nije preporučljiva. Naime, zbog potencijalnog citotoksičnog učinka na fibroblaste (stanice vezivnog tkiva), postoji mogućnost da primjena klorheksidina produlji vrijeme zacjeljivanja rane, stoga je njegova uporaba opravdana samo u slučaju cjelovitog zubnog mesa.
OCTENIDENT® OTOPINA ZA ISPIRANJE USTA
U bogatom asortimanu njemačke tvrtke Schϋlke & Mayr našla se i Octenident® otopina za ispiranje usta na bazi antiseptika oktenidina.
Uloga oktenidina u održavanju higijene oralne sluznice
Sredinom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća razvijen je oktenidin, djelatna tvar antiseptičkih svojstava širokog antimikrobnog spektra djelovanja, koja se nalazi u sastavu Octenident® otopine za ispiranje usta.Istraživanja pokazuju kako je oktenidin uspješan u sprječavanju širenja bakterija koje sudjeluju u tvorbi zubnog plaka. U usporedbi s antibakterijskim učinkom drugih oblika oralnih antiseptika, oktenidin se pokazao kao najučinkovitiji antiseptik u smanjenju ukupnog broja bakterija i ostalih mikroorganizama.
Dugotrajan učinak i antiadhezivno djelovanje na mikroorganizme daju mu prednost pred tradicionalnim oblicima oralnih antiseptika, poput klorheksidina i alkohola. Pridonosi zacjeljivanju sluznice nakon upalnih bolesti (gingivitisa, parodontitisa) i kirurških zahvata u usnoj šupljini.
Octenident® otopina za ispiranje usta
Octenident® otopina za ispiranje usta zaustavlja razmnožavanje mikroorganizama, osigurava čistoću i svježinu usta i ne boji zube.
Preporuča se osobama koji ne mogu provoditi druge mjere održavanja oralne higijene i koje pate od neugodnog zadaha, odnosno za smanjenje broja bakterija u ustima koje su odgovorne za neugodan zadah.
Svoju primjenu pronalazi i u onkoloških bolesnika te kao potpora tijekom radioterapije.
Način primjene Octenident® otopine za ispiranje usta:
Preporuča se osobama koji ne mogu provoditi druge mjere održavanja oralne higijene i koje pate od neugodnog zadaha, odnosno za smanjenje broja bakterija u ustima koje su odgovorne za neugodan zadah.
Svoju primjenu pronalazi i u onkoloških bolesnika te kao potpora tijekom radioterapije.
Način primjene Octenident® otopine za ispiranje usta:
- odmjeriti otprilike 15 mL Octenident® otopine za ispiranje usta
- ispirati usta otopinom tijekom 30 sekundi za redovnu higijenu usne šupljine, a u slučaju oralne kandidijaze zadržati otopinu u ustima minimalno dvije minute
- ispljunuti Octenident® otopinu za ispiranje usta
- ponoviti postupak dva do tri puta dnevno.