Prva linija obrane – jak imunitet

 

1. Kako pojačati imunitet kod beba hranjenih isključivo dohranom, ne dojenjem, te ima li potrebe onda za dodavanjem K1D3 kapi? Što savjetovati dojiljama od dodataka prehrani za podizanje imuniteta njih i beba?

Imunitet u malih beba ne treba pojačavati dodacima prehrani! To se radi samo individualno u akutnim stanjima u male djece ali i ne kod dojenčadi, prema preporuci liječnika. U dojenčadi dodatna suplementacija se ne preporuča osim u slučaju vitamina K1 i D3 koji se daju prema preporuci pedijatra. Dojilje mogu uzimati beta glukan i probiotike u preporučenim dozama, ali nekontrolirano uzimanje imunostimulatora (primjerice ehinacea, astragalus i dr.) se ne preporuča.

2. Preporučena dnevna doza beta glucana za onkološke bolesnike?

Pitanje koje se ne može jednoznačno odgovoriti, ovisi o vrsti onkološke bolesti, nutritivnom i imunološkom statusu oboljelog te terapijskom protokolu. U slučaju općih preporuka suplementacije u onkoloških pacijenata više se pažnje posvećuje optimalnom unosu proteina, suplementaciji vitaminom D3, omega 3 masnim kiselinama, selenom i drugim deficitarnim nutrijentima, ali sve u dogovoru s liječnikom (ovisno radi li se o ciklusu terapije ili razdoblju nakon/između terapijskih protokola). Glukani koji se istražuju u smislu adjuvantne terapije kod onkoloških bolesnika odnose se prvenstveno na one oblike glukana izoliranih iz gljiva (npr. shitake) i to treba imati na umu ukoliko se gledaju ispitivane doze iz znanstvenih studija. Beta glukani iz kvasaca koji se koriste kao suplementacija za podršku imunološkom sustavu u kontekstu respiratornih infekcija nemaju istu strukturu i mehanizme djelovanja, a najčešća doza je 500 – 1500 mg/dan.

3. Preporučuje li se redovno uzimanje selena pacijentima koji imaju problema sa štitnjačom? I što s onima koji ju nemaju?

Selen se prvenstveno preporuča uzimati kroz prehrambene izvore: neprerađeno crveno meso, ribu, plodove mora te sjemenke i orašaste podove. Prema smjernicama za liječenje hipotireoze nema preporuke za rutinsku suplementaciju selenom, međutim u slučajevima autoimune podloge bolesti (npr. Hashimoto) i posebice kod subkliničke hipotireoze pojedina istraživanja ukazuju na povoljan učinak suplementacije selenom. Ukoliko pacijent nije u mogućnosti prakticirati prehranu bogatu selenom, na temelju težine simptoma hipotireoze i postojanja autoimune podloge (povišenih antitijela štitnjače) može joj se preporučiti suplementacija selenom. Najčešće se radi o dozama od 100 mcg selena/dan kao podrška sintezi hormona štitnjače (konverzije fT4 u fT3). U osoba kojima je štitnjača u potpunosti uklonjena te su na ekskluzivnoj supstitucijskoj terapiji s LT4 također se pristupa individualno i ne suplementira im se rutinski selen.Prvo se radi korekcija prehrane pa tek onda personalizirana suplementacija u kojoj se vodi računa ne samo o statusu selena već i željeza (feritina), joda i ostalih mikronutrijenata važnih za metabolizam hormona štitnjače.

4. Je li znanstveno dokazana tvrdnja da vitamin D3 doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava?

Da, radi se o zdravstvenoj tvrdnji koja je propisana strane EFSE (Europske agencije za hranu) na temelju znanstvenih dokaza. Navedena zdravstvena tvrdnja odnosi se na hranu/dodatke prehrani koja je najmanje izvor vitamina D. Razina kojom se neka hrana/dodatak prehrani smatra izvorom vitamina D definirana je Pravilnikom oprehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama. Tvrdnja da je neka hrana/dodatak prehrani izvor vitamina i/ili minerala može se stavljati samo ako taj proizvod sadrži najmanje značajnu količinu koja je definirana kao najmanje 15 % preporučene dnevne količine, u ovom slučaju vitamina D.

5. U kojim dozama i nakon kojeg vremena primjene moramo brinuti o nakupljanju i toksičnosti vitamina D3?

Najviša preporučena dnevna doza (UL) za odraslu dob je 4000 IU/dan, dok se toksičnima smatraju značajno više doze, primjerice od 50.000 IU do 100.000 IU kroz nekoliko mjeseci. Slučajevi zloupotrebe i ekstremne suplementacije vitaminom D su rijetki, ali treba pacijente upozoriti na gornje dnevne granice koje se osim u specifičnim situacijama korekcije deficita (prema preporuci liječnika) ne bi trebale prekoračiti.
Detaljnije upute i smjernice na: https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/vitamin-d-i-preporuke-za-nadomjesnu-primjenu-vitamina-d-od-jeseni/

6. Ima li liposomalni C vitamin stvarno bolji učinak od običnog C vitamina?

Prema dosadašnjim saznanjima nema značajnijeg učinka liposomalne forme vitamina C u kontekstu podrške imunitetu, u odnosu na klasični oblik (askorbinske kiseline). Različiti oblici vitamina C na tržištu imaju prvenstveno prednost moguće bolje podnošljivosti, primjerice u onih pacijenata koji imaju osjetljiv želudac.

7. Da li osobe koje se hrane prema smjernicama zavoda imaju potrebu za dodatnom suplementacijom multivitaminskim pripravcima?

Nemaju potrebe za suplementacijom osim ako ne spadaju u rizične skupine i ukoliko unatoč provođenju raznolike i uravnotežene prehrane imaju dokazane nutritivne deficite. Uvijek je važno da ljekarnici suplementaciju prilagode dobi, spolu i zdravstvenim stanjima. Napomenula sam da se i uz uravnoteženu prehranu može pojaviti tzv “nutrient gap” primjerice u stresnim situacijama, uslijed trauma, prehlada, viroza, stoga je u takvim fazama uputno prvo prehranu korigirati (obogatiti namirnicama bogatim vitaminima i mineralnim tvarima) i ukoliko se prehranom ne mogu nadoknaditi, pojedine ciljane nutrijente (primjerice vitamin D) uzimati kroz dodatke prehrani.

8. Koji oblik D vitamina je najbolje uzimati?

Kolekalciferol, odnosno vitamin D3, koji se prirodno sintetizira djelovanjem UV zraka u našoj koži, koji se također prirodno nalazi u namirnicama životinjskog porijekla (riba, jaja, mliječni proizvodi) te se upravo taj oblik vitamina D najčešće nalazi i preporuča uzimati u dodacima prehrani. Najčešći oblici su kapsule, kapi ili oralni sprejevi, svaki od njih imaju svoju specifičnu namjenu i individualno se preporučaju pacijentima ovisno o dozi i potrebama te navikama uzimanja dodataka prehrani (primjerice oralni sprej se pokazao zaista povoljnom formom u kontekstu redovitosti uzimanja i praktičnosti u odnosu na primjerice kapi).

9. Je li dovoljno za imunitet uzimati samo beta glukan ili bi trebalo dodatno uzimati i cink i selen za održavanje imuniteta?

Individualna suplementacija je ključna, ne postoji jednoznačan odgovor, može se uzimati samo jedan od navedenih suplemenata ili smisleno kombinirati, primjerice beta glukani i vitamin D3 za prevenciju prehlada i respiratornih infekcija (za podršku normalnom radu imunološkog sustava) u zimskim mjesecima te primjerice cink u akutnoj fazi prehlade/infekcije (ako u određenim slučajevima ipak do infekta dođe), u svrhu ublažavanja simptoma i duljine trajanja bolesti.

10. Da li se cink 15 mg može dati djetetu od 11 godina? Možda ne svaki dan nego povremeno, svaki drugi dan?

Preporučeni dnevni unos cinka za dijete dobi od 10 - 13 godina je 8 odnosno 9 mg/dan (ovisno o spolu). Ukoliko dijete nema adekvatnu prehranu (ne konzumira namirnice bogate cinkom) i sklono je sezonskim virozama i prehladama, može se preporučiti suplementacija cinkom u preporučenoj dnevnoj dozi primjerenoj za dob i kilažu djeteta. Najbolje je birati dodatke prehrani, prilagođenih dobi (npr. sirup u kombinaciji s beta glukanom – Zona Vital CE DE Glukan koji sadrži cink u dozi 5-10 mg bio bi dobra opcija ciljane nadopune za dob).

11. Smije li se beta glukan uzimati duže vrijeme ili je korisnije napraviti 2 kure godišnje za jačanje imuniteta prije "kritičnih" sezona, sezona alergije i prehlada?

Upravo je predloženi način uzimanja (primjerice 2x godišnje po 1-3 mjeseca u preventivne svrhe) dobar i praktičan način uzimanja beta glukana koji se u praksi čini najsmislenijim (ali ne i jednim mogućim) načinom uzimanja. Djelovanje beta glukana na imunološke stanice nastupa već nakon nekoliko dana stoga se ne treba zanemariti i njegov tzv. “učinak 5 do podne”, ali naravno uvijek je bolje suplementaciju ne koristiti stihijski.Istraživanja se provode s različitim dozama i duljinama trajanja suplementacije te znanstvene studije još nisu dale konačan zaključak po tom pitanju.

12. Što bi preporučili kao imunološku podršku osobi koja boluje od sarkoidoze pluća već 2 godine? Posebno u ovom dobu COVIDA 19? Budući da se kod autoimunih bolesti ne preporuča beta glukan? 

Pošto se uvijek s oprezom pristupa suplementaciji u kontekstu osoba s autoimunim oboljenjima i u ovom slučaju bi izbor nadopune prehrani svakako bio dogovoren u konzultaciji s liječnikom i fazom autoimunog oboljenja te postojećom terapijom ako je ima. Diskutira se da li bi kod sarkoidoze bilo uputno davati vitamin D3, prirodni imunomodulator koji suprimira autoimuni odgovor i teži uspostavi regulacije imunološkog odgovora. Uputno je pratiti serumski status vitamina D, ali i kalcija te suplementirati s nižim dozama vitamin D3.

13. Kome posebno preporučiti vitamin D3?

Svim pacijentima koji imaju povećan rizik od razvoja nedostatka vitamina D; osobama koje se rijetko izlažu suncu, osobama tamnije puti. Posebno je važno obratiti pažnju na stariju populaciju i pretile osobe, trudnice, dojenčad i malu djecu te osobe s određenim kroničnim bolestima (malapsorpcije, autoimuna stanja, endokrine i neurološke bolesti).

14. Zbog čega se liječnici u RH boje viših doza vitamina D, obzirom da npr. Španjolska, Portugal, Brazil, Kanada imaju fiziološku dozu od 10000 IU dnevno, posebno za starije osobe?

Zaista nemam odgovor na ovo pitanje, moguće da se radi o dodatnom oprezu uslijed mogućih interakcija s primarnim terapijama i/ili nedovoljnog poznavanja novijih smjernica i preporuka koje ukazuju na važnost individualizacije suplementacije u rizičnih skupina i u osoba s rizikom od deficita vitamina D.

15. Koliko vitamina D preporučiti osobi s povišenim lipidima? Postoji li rizik stvaranja naslaga?

Prema saznanjima nema smjernica za optimalnu dozu suplementaciju vitamina D u kardiološkim bolestima. Kao se radi o sobama koje imaju dislipidemiju /hiperkolesterolemiju te se može raditi o pacijentima s različitim pridruženim bolestima i stanjima kao i terapijama, važno je sagledati širu sliku, utvrditi nutritivni status pacijenta se odlučiti za adekvatnu individualnu suplementaciju (ovisno o statusu vitamin D). Ako se radi o pretilim osobama mogu se preporučiti i više doze u odnosu na opću zdravu populaciju, pod uvjetom da one ne prelaze gornje preporučene doze, sve to u suradnji s liječnikom.

16. Kako pojačati imunitet kod Hashimoto tireoiditisa, a da nije beta glukan?

Vitamin D3 koji djeluje imunomodulatorno (suprimira autoimuni odgovor) bi bio primarni suplement izbora podršci imunitetu kod HT-a. Doze ovise o statusu vitamina D3, ali su prosječno više od preporuka za opću populaciju. Uputno je i razmisliti o suplementaciji selenom i cinkom ako osoba izbjegava prehrambene izvore navedenih nutrijenata (npr. osoba na semivegetarijanskoj prehrani).

17. Od koje dobi bi se smio primjenjivati beta glukan kod djece? Kruži informacija kako kod djece beta glukani mogu uzrokovati razvoj autoimunih reakcija i roditelji su nekad nepovjerljivi prema njima.

Beta glukan je prirodna sastavnica hrane (dobiva se iz primjerice zobi, gljiva i kvasaca).Za sada nema dokaza da beta glukan može izazvati bilo koji tip autoimunih oboljenja. Beta glukan se može davati djeci iznad 3 godine, u slučajevima kada dijete često poboljeva (posebice od respiratornih infekcija) može i ranije, od 1 godine. No bitno je tada primijeniti adekvatne doze.

18. Da li kod pacijenata sa  autoimunim bolestima preporučiti veće ili manje doze preporučenih preparata za imunitet?

Vitamin D se prema smjernicama preporuča uzimati u višim dozama u odnosu na opću populaciju, za ostale nutrijente prema mojem saznaju kod autoimunih bolesti nema smjernica za pojačani unos u odnosu na opće preporuke, jedino postoje ciljane studije koje nerijetko koriste više doze određenih suplemenata.

19. Može li vitamin C kao poznati antioksidans, prekomjernim unosom imati prooksidativno djelovanje?

Iako se izlučuje urinom, potrebno ga je suplementirati u preporučenim dozama, svako nekontrolirano uzimanje previsokih doza (tzv megadoza) iznad preporučenih vrijednosti (UL=2000 mg/dan), na dulji vremenski period može uzrokovati hipervitaminozu, značajnije probavne tegobe, povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca i druge tegobe. Askorbinska kiselina u visokim dozama može djelovati indirektno prooksidativno jer uzrokuje redukciju željeza pri čemu u nizu redoks reakcija nastaju superoksidni radikali koji mogu uzrokovati oksidativni stres i lipidnu peroksidaciju.

20. Je li zdravoj osobi dovoljna kombinacija vitamina C, D i Zn dva mjeseca prije zimskih infekcija?

Uputno je preventivno uzimati vitamin D i primjerice beta glukan. Vitamin C se može suplementirati ukoliko ga osoba ne uzima kroz sezonsko povrće i voće (i ako je primjerice pušač) te cink u akutnoj fazi prehlade, nije ga potrebno suplementirati mjesecima prije (važno ga je unositi uravnoteženom prehranom). Opet naglašavam važnost individualne suplementacije, ne postoji univerzalno rješenje za sve!

21. Je li bolje uzeti vitamin D u velikim dozama npr. 2 puta tjedno, kao što je preporuka nekih proizvoda, ili je bolje piti svaki dan manje tj. preporučene doze 400 ili 600 i.j.?

Pokazalo se da svakodnevno uzimanje manjih doza ima bolji učinak na serumske razine nego davanje većih količina u 1 ili 2 doze što ne znači da se u praksi ne primjenjuje i jedan i drugi protokol.

22. Može li se beta glukan koristiti duži period?

Može, ali nema potrebe da se primjenjuje suplementacija duže od 6-9 mjeseci u kontinuitetu. 

23. Da li uzimanje dodataka vitamina C tijekom trudnoće djeluje na zdravlje majke i djeteta i ima li kakve štetne učinke? Odnosno koliko se vitamina C smije koristiti u trudnoći?

Vitamin C nema štetne učinke, no veće doze vitamina C su nepotrebne, pokazalo se da doze veće od 20 - 300 mg imaju jednake učinke kao iznačajno veće doze. Vitamin C se inače savjetuje suplementirati u vrijeme kada su aktualne sezonske infekcije, inače nema potrebe. Može ga se uzimati putem hrane - voće! Suplementacija u akutnim fazama u količini 500 do 1000 mg je načelno bezopasna. Vitamin C se smije koristiti u trudnoći!

24. Je li opravdano uzimanje visokih doza vitamina D jednom tjedno?

Opravdano je, zbog pridržavanja redovite suplementacije, prema liječničkoj preporuci.

25. Što preporučiti pacijentima koji su na imunosupresivnoj terapiji?

Ne preporučaju se imunostimulansi ni nekontrolirana suplementacija, ali se nutrijenti koji su sastavni dio uravnotežene prehrane mogu dodatno uzimati primjerice, C vitamin, cink, selen u preporučenim dozama. Naravno uputno je prije svega održavati raznoliku prehranu pa tek onda koristiti dodatke prehrani.

26. Može li Biolectra immun preventivno za djecu i od kojeg uzrasta?

Uputnije ga je koristiti u akutnim fazama, kod djece koja su izložena dodatnom stresu, psihofizičkom naporu, mladim sportašima, prilikom prvih simptoma “slabljenja imuniteta”. Preporuča se mladima i adolescentima (12+) uz pažnju prilikom uzimanja direktnog oblika mikrogranula.

27. Koja je maksimalna dnevna doza unosa beta glukana?

Ne postoji preporučeni dnevni unos jer se ne radi o esencijalnom nutrijentu, postoje doze koje su se pokazale učinkovite u studijama, prema njima se uzimaju količine od 500 -1500 mg/dan podijeljene u više manjih doza, natašte ili 2h udaljeno od obroka.

28. Koliko dugo smiju djeca piti beta glukane? 

Sezonalno u preventivne svrhe može se piti u kontinuitetu (primjerice u periodu od 10./11. do 3./4.mj). Ideja je davati sezonalno- tijekom zime i jeseni, nema potrebe za cjelogodišnjom suplementacijom. Dobro je raditi pauze jer se treba dati priliku imunološkom sustavu da samostalno sazrijeva bez dodatnih modulatora.