ZASTUPSTVA / MENTHOLATUM / DEEP RELIEF / Sportske ozljede

SPORTSKE OZLJEDE

 

SPORTSKE OZLJEDE NISU NUŽNO SAMO ‘SPORTSKE’ 

 

Sportske ozljede, kao što se može naslutiti iz naziva, učestale su kod osoba koje se bave nekom sportskom aktivnošću - bilo rekreativno ili profesionalno.

Međutim, određene ozljede, za koje se tradicionalno smatra da su povezane sa sportom, mogu se pojaviti i u drugim situacijama. Najbolji primjer je teniski lakat, stanje koje se uglavnom povezuje sa sportom, no u praksi ga mnogo češće srećemo kao profesionalno oboljenje kod osoba koje puno rade za računalom, profesionalnih vozača, kuhara, kirurga, zubara i svih ostalih profesija u kojima se kontrakcije mišića izvode forsirano ili protiv otpora.

ŠTO UZROKUJE SPORTSKE OZLJEDE?

 
U većini slučajeva, glavni preduvjet za nastanak sportskih ozljeda je bavljenje sportom. Međutim, to ne znači da se treba odreći bavljenja sportom - upravo suprotno - treba se upoznati s potencijalnim rizicima i znati kako reagirati ukoliko dođe do ozljede uzrokovane određenom fizičkom aktivnošću.

Sportske ozljede nastaju u trenutku kada je sila primijenjena na određeni dio tijela veća od snage tog dijela tijela. Primjerice, zglobovi su skloniji ozljedama ukoliko su mišići i ligamenti koji ih grade slabiji. Stoga vrstu i stupanj fizičke aktivnosti treba prilagoditi trenutačnoj kondiciji, a težinu sportske aktivnosti postupno pojačavati u skladu s jačanjem fizičke snage.

Iako je prilikom bavljenja fizičkom aktivnošću moguće ozljeđivanje bilo kojeg dijela tijela, najčešće stradaju gležnjevi i koljena.

 

Najčešći razlozi nastanka sportskih ozljeda

Sportske ozljede mogu uzrokovati brojni čimbenici, a najčešći su:
 

Individualne razlike u tjelesnoj građi

Osim kondicije pojedine osobe i vrste sportske aktivnosti kojom se bavi, rizik od sportskih ozljeda povećavaju i određena specifična stanja, odnosno individualne razlike u tjelesnoj građi.

Ljudi čije noge nisu jednake duljine podložniji su ozljedama kukova i koljena. U tom slučaju sile se ne prenose podjednako na oba koljena i kuka, što doprinosi nastanku oštećenja onog dijela na koji se prenosi veća sila tijekom fizičke aktivnosti.

Jednako tako, problem stvara i pronacija stopala. To je stanje u kojem stopalo u kontaktu s tlom „propada“, tj. izvrće se na unutarnju stranu pa velika površina stopala dodiruje tlo. Kod izrazite pronacije luk stopala se „izravnava“, čime unutarnja strana stopala dodiruje tlo tijekom hodanja ili trčanja pa se dobiva dojam ravnih stopala. Trkači na dulje relacije, koji imaju izrazitu pronaciju stopala, prilikom trčanja često razviju bol u koljenu zbog pojačanog prijenosa sila na koljeno. To je jedan od razloga zašto trebaju posebnu pozornost obratiti na izbor odgovarajućih tenisica za trčanje.

TIPOVI SPORTSKIH OZLJEDA


Prekomjerno naprezanje

Prekomjerno naprezanje predstavlja najčešći tip sportskih ozljeda, a posljedica je fizičke aktivnosti koja nije prilagođena potrebama i sposobnostima organizma. Iako ozljede ovog tipa najčešće nastaju zbog loše tehnike vježbanja, pod povećanim rizikom su i osobe s prekomjernom tjelesnom masom zbog većeg pritiska na kosti i zglobove. Prekomjerno naprezanje javlja se kod sportaša koji prebrzo povećavaju intenzitet vježbanja, što može dovesti do istegnuća mišića i prijeloma kosti. Pod povećanim rizikom su i sportaši koji neravnomjerno razvijaju skupine mišića (posvete se jednoj grupi mišića, a druge zanemaruju), zbog čega dolazi do neravnoteže u mišićnoj snazi i veće sklonosti ozljeđivanju.  
 

Tupa trauma

Tupa trauma nastaje zbog udarca različite snage na određeni dio tijela, pri čemu ne dolazi do prekida kontinuiteta kože. U tupe traume ubrajamo modrice, nagnječenja i zatvorene prijelome.
 

Iščašenja i prijelomi

Iščašenja se odnose na zglobove, a prijelomi na kosti. Takav vid sportske ozljeda prati vrlo jaka bolnost i zahtijeva neodgodivu medicinsku intervenciju. 
 

Istegnuća i uganuća

Istegnuća (ozljeda mišića i tetiva) i uganuća (ozljeda zglobova i pripadajućih ligamenata) događaju se iznenadno kod silovitog istezanja određenog dijela tijela. Najčešće se javljaju u trkača i osoba koje prakticiraju trening snage, no mogu se dogoditi bilo kome u bilo kojem trenutku.
 

SIMPTOMI SPORTSKIH OZLJEDA


Sportske ozljede relativno je lako prepoznati.

Najznačajniji simptom je iznenadna bol određenog dijela tijela koju često prati:

  • oticanje
  • osjećaj topline
  • osjetljivost na dodir
  • nastanak podljeva (modrice)
  • ograničena pokretljivost zahvaćenog dijela tijela.

Simptomi se mogu javiti i do nekoliko sati nakon vježbanja ili bavljenja sportom. Kod manjih ozljeda u većini slučajeva nije potrebno posjetiti liječnika. Medicinsku pomoć potrebno je potražiti ukoliko se radi o istegnuću, uganuću ili prijelomu, odnosno ako se iskusi bol vrlo jakog intenziteta.

PREVENCIJA SPORTSKIH OZLJEDA


Općeniti savjet za prevenciju sportskih ozljeda je „igrati na sigurno“, što znači prilagoditi fizičku aktivnost općem stanju organizma i stupnju kondicije.

U smislu prevencije dodatno se savjetuje:
  • izabrati odgovarajuću sportsku opremu (tenisice za trčanje, kacige i sl.)
  • zagrijavati se prije početka fizičke aktivnosti
  • svaki trening trebao bi se sastojati od miofascijalnog opuštanja, istezanja, vježbi mobilnosti i stabilnosti te vježbi aktivacije i ravnoteže, što se odnosi na sportaše, ali i na rekreativce
  • usvojiti pravilnu tehniku vježbanja
  • piti dovoljno tekućine (hidracija)
  • zaustaviti fizičku aktivnost ukoliko se iskusi iznenadna i neugodna bol.

TRETIRANJE SPORTSKIH OZLJEDA

 

Ozljede koje nisu ozbiljne i ne zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć mogu se samostalno tretirati. U tom slučaju potrebno je poznavati nekoliko tehnika koje će olakšati bol i ostale probleme povezane sa sportskom ozljedom.
 

RICE protokol

Manje ozljede, poput blažih istegnuća i uganuća, tretiraju se prema RICE protokolu tijekom dva do tri dana od nastanka sportske ozljede. RICE je akronim nastao od četiriju engleskih riječi:

REST (R) - odmarati se i izbjegavati fizičku aktivnost (pogotovo dijela tijela koji je ozlijeđen) kako bi se izbjegla bilo kakva sila na ozlijeđeni dio tijela.
ICE (I) - ozlijeđeni dio tijela treba hladiti tijekom 15 do 20 minuta svakih dva do tri sata (led prije toga treba omotati u tkaninu kako bi se izbjegao direktan kontakt leda s kožom i tako spriječilo oštećenje kože).
COMPRESSION (C) - bandaža zavojem ozlijeđenog dijela da bi se smanjilo oticanje (ali ne prejako da ne bi došlo do kompromitiranja cirkulacije krvi).
ELEVATION (E) - ozlijeđeni dio tijela potrebno je držati u uzdignutom položaju (iznad razine srca) da bi se olakšala venska i limfna drenaža i smanjilo oticanje.

Imobilizacija

Imobilizacija je postupak kojim se ozlijeđeni dio tijela stavlja u stanje mirovanja. Cilj joj je spriječiti daljnje oštećenje te smanjiti bol i oticanje.

Kad je u pitanju prijelom kosti, imobilizira se ozlijeđeni dio ruke ili noge i dva susjedna zgloba, i to noga u ispruženom položaju, a ruka presavijena u laktu i priljubljena uz tijelo.

U slučaju ozljede zgloba, kada bilo koja kretnja izaziva jaku bol, zglob se imobilizira u položaju u kojem se u tom trenutku nalazi.

Primjena analgetika

Preporuka je koristiti topikalna sredstva, to jest analgetike koji se utrljavaju direktno na zahvaćeno mjesto. Analgetici koji se koriste „na usta“ mogu uzrokovati oštećenje sluznice želuca.

Provedene studije pokazale su kako je primjena levomentola učinkovita kod bolova u mišićima jer daje osjećaj hladnoće što ugodno djeluje na ozljedu, a ujedno ostvaruje i analgetski učinak.
 
Studije su također pokazale kako levomentol počinje djelovati unutar 35 minuta od trenutka primjene na bolno područje te da je njegova primjena učinkovitija od primjene leda.

Deep Relief gel

Deep Relief gel namijenjen je ublažavanju boli, a primjenjuje se direktno na kožu. Sadrži dva djelatna sastojka: ibuprofen i levomentol.

Koristi se za ublažavanje reumatske boli (u mišićima, tetivama, zglobovima ili kostima), grčeva i bolova u mišićima, bolova i oticanja koji su posljedica istegnuća, uganuća ili sportskih ozljeda te manje ozbiljnih artritičkih boli (boli zbog upale u zglobovima).

Ibuprofen pripada skupini lijekova koji se nazivaju nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID). Oni ublažavaju bol i smanjuju upalu i oticanje. Levomentol pruža ublažavajući osjećaj koji smiruje bol.

 


Plaćeni oglas o lijeku.
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
Gel za ublažavanje boli koji se primjenjuje na kožu.
MEN-DR-CRO-06/21-KORPO 3