VIDEO VJEŽBE - POWERED BY DEEP RELIEF

 

• Vježbe za vratni dio kralježnice
• Vježbe za lumbalni dio kralježnice
• Vježbe za kukove i koljena
• Vježbe za ured
• Vježbe za stopala
• Vježbe za šake

VJEŽBE ZA VRATNI DIO KRALJEŽNICE

Bol u vratu je čest simptom i razlog posjete liječniku. Kako biste si olakšali tegobe potrebno je redovito i pravilno izvoditi vježbe istezanja. Vježbe za vratnu kralježnicu su namijenjene osobama s tegobama u vratu kojima uzrok nije neki zdravstveni problem, kao npr. akutna trauma ili neka sistemska bolest.

Osim vježbi istezanja za vratnu kralježnicu, ovdje možete pronaći i vježbe za jačanje mišića vrata. Bez pregleda liječnika i prateće fizioterapijske procjene stanja pacijenta prikazane vježbe mogu poslužiti samo kao opće smjernice. 

 

VJEŽBE ZA LUMBALNI DIO KRALJEŽNICE

Procjenjuje se da među radno aktivnim stanovništvom 80 posto osoba tijekom radnog vijeka najmanje dva tjedna izostaje s posla zbog problema poput bolova u križima. Bolovi u lumbalnom dijelu kralježnice mogu nastati zbog nepropisnog podizanja predmeta, prekomjernog tjelesnog naprezanja (težak fizički rad, višesatan nepravilan položaj tijela), prekomjerne tjelesne težine ili nepravilna držanja. Razlog boli može biti i osteoartritis malih zglobova koji povezuju dva kralješka. Zbog gubitka potpore diskusa pri amortiziranju tlačnih sila zglobne površine se čvrsto priljubljuju, a to za posljedicu ima križobolju ili ukočenost u križima. Bol može biti i posljedica prirođenih promjena na kralježnici (kifoza, skolioza) ili kralješcima (spondilolisteza, sakralizacija, spina bifida, tj. rascjep luka kralješka), raznih upala (tuberkuloza, infektivni spondilitis) ili osteoporoze.

Ako je u pitanju akutna križobolja, potrebno je savjetovati se s liječnikom koji će u početnoj fazi preporučiti lijekove protuupalnog i analgetskog djelovanja. Lijekovi protiv bolova se mogu primjenjivati kroz usta, ali i lokalno na način da se umasiraju direktno na bolno mjesto, kao npr. Deep Relief gel. Preporuča se i mirovanje dva do tri dana.

Na kontrolnom pregledu (uobičajeno nakon sedam do 10 dana) liječnik odlučuje jesu li potrebni dodatni pregledi. Kod akutne križobolje stanje se najčešće smiri unutar dva tjedna. Nakon toga je potrebno rehabilitirati oslabljenu muskulaturu i jačati mišiće kralježnice.

S ciljem prevencije novih bolnih epizoda, u slučaju dugotrajne križobolje potrebno je prilagoditi način života i uvesti svakodnevno vježbanje radi održavanja snage mišića trupa i pokretljivosti kralježnice. Vježbe za lumbalni dio kralježnice su namijenjene osobama s kroničnom križoboljom, ali samo ako je riječ o nespecifičnoj boli donjeg dijela kralježnice bez specifičnog uzroka kao što je, na primjer, kompresija korijena spinalnog živca (radikularni sindrom), trauma, infekcija ili maligna bolest.

Bez pregleda liječnika i prateće fizioterapijske procjene stanja pacijenta prikazane vježbe za križa mogu poslužiti samo kao opće smjernice. 

 

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Osteoartritis je kronična degenerativna bolest zglobova, koja se najčešće javlja nakon 45. godine. Čimbenici rizika su brojni - dob i spol, genetska predispozicija, način života i tjelesna težina. Pojavi bolesti mogu pogodovati i preopterećenje zglobova, ozljede hrskavice, meniskusa ili ligamenata, kao i prijelomi kostiju. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života pacijenata, a s vremenom može dovesti i do različitih stupnjeva onesposobljenosti.

Bolešću su najčešće zahvaćeni mali zglobovi šake, ali i veliki zglobovi kao što su kukovi i koljena. Najčešći simptom je bol zahvaćenog zgloba, a može se javiti i oteklina, crvenilo i/ili smanjena pokretljivost.

Osnovu liječenja osteoartritisa čini primjena lijekova i nefarmakoloških mjera. Što se tiče lijekova, česta je primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova, koji se mogu primjenjivati kroz usta, ali i lokalno na način da se umasiraju direktno na bolno mjesto, kao npr. Deep Relief gel. Nefarmakološke mjere podrazumijevaju smanjenje tjelesne težine i prilagođenu tjelesnu aktivnost.

Vježbe za kukove i koljena namijenjene su osobama s osteoartritisom kuka i/ili koljena. Bez pregleda liječnika i prateće fizioterapijske procjene stanja pacijenta prikazane vježbe za kukove i vježbe za koljena mogu poslužiti samo kao opće smjernice. 

 

VJEŽBE ZA URED

Rad na računalu, bilo da se radi o uredu ili kod kuće, zahtijeva dugotrajno zadržavanje istog položaja tijela i izvođenje ponavljajućih pokreta koji mogu biti uzrok bolnih sindroma sustava za kretanje i sindroma prenaprezanja.

Najčešća oštećenja koja se javljaju zbog dugotrajnog sjedenja i rada za računalom su bolni sindromi kralježnice, koji se očituju bolovima u vratu, među lopaticama i u križima, osjećajem žarenja mišića i stvaranjem tvrdih nakupina u mišićima. Uzrok pojavi simptoma najčešće je preopterećenje mišića uz kralježnicu zbog pojačanog naprezanja, uslijed nepravilnog sjedenja, kada dolazi do opuštanja ramena i trbuha, odnosno sjedenja u pogrbljenom položaju. Prekrižene noge dodatno pridonose lošijem protoku krvi u nogama.

Stoga treba voditi računa o zauzimanju pravilna položaja sjedenja u uredskoj stolici - kralježnica i zdjelica u neutralnom položaju, kukovi u visini koljena, a koljena u širini kukova. Noga u koljenu treba biti savijena pod pravim kutom, stopala se oslanjanju na podlogu i nalaze u ravnini s koljenima.

Kod početnih i lakših oštećenja liječenje uključuje poštedu od radnje koja je izazvala oštećenje i posljedične simptome, edukaciju od strane radnog terapeuta o prilagodbi radnog prostora te primjenu lijekova protiv bolova. Lijekovi protiv bolova mogu se primjenjivati kroz usta, ali i lokalno na način da se umasiraju direktno na bolno mjesto, kao npr. Deep Relief gel. Potrebno je izvoditi i vježbe za jačanje zahvaćenih mišića i vježbe istezanja u uredu. Unatoč svim radnim obavezama osigurajte si vrijeme za odmor i redovno vježbanje na poslu. Pauze na radnom mjestu od samo nekoliko minuta podižu razinu energije za lakše funkcioniranje. U početku će vam vježbanje u uredu biti neobično, ali s vremenom će postati aktivnost koja će vam pomoći da lakše izdržite zahtjevan radni dan. Neka istezanje u uredu ili kod kuće bude dio vaše svakodnevice.

Bez pregleda liječnika i prateće fizioterapijske procjene stanja pacijenta prikazane vježbe za ured mogu poslužiti samo kao opće smjernice.

 

VJEŽBE ZA STOPALA

Stopala su dio sustava organa za kretanje s funkcijom prijenosa težine tijela na podlogu, što se najbolje primjećuje u ciklusu hoda, kad se u jednoj fazi ciklusa oslanjamo na jedno stopalo. Stopalo se sastoji od 26 kostiju međusobno povezanih zglobovima. Osnovni izgled stopala sličan je lučnom mostu - čini ga nekoliko uzdužnih i poprečnih svodova. Cijelu strukturu podržavaju mali mišići stopala i potkoljenice. Funkcija i izgled stopala uvelike ovise o snazi mišića koji ih drže u ravnoteži sa silama opterećenja koje djeluju na stopalo.

Bol u stopalu može se javiti zbog promjena u mišićima, zglobovima i tetivama, promjena vezanih uz arterije, vene i limfne žile, kao i promjena vezanih uz živce i živčane ogranke.  Bol najčešće nastaje zbog poremećaja raspodjele opterećenja na stopalo. U normalnim okolnostima opterećenje se prenosi preko gležnja na petu i duž svoda stopala na njegov prednji dio. Deformacije stopala, kao što su npr. spušteno stopalo, mijenjaju biomehaničke odnose i dovode do promjene statičkog opterećenja stopala što se očituje bolovima. U početku se bol javlja povremeno, prvenstveno nakon hodanja, stajanja ili ustajanja iz kreveta, no nakon nekog vremena može se javljati i u mirovanju.

Ukoliko se pored boli javi i upalna reakcija govorimo o upalnoj bolesti, kao što su npr. osteoartritis, reumatoidni artritis ili giht.

Liječenje bolnih sindroma uključuje medikamentozno liječenje - primjenu lijekova koji ublažavaju bol i upalu i mogu se primijeniti u obliku tableta kroz usta, ali i lokalno na način da se umasiraju direktno na bolno mjesto, kao npr. Deep Relief gel. Osim toga važna je i fizikalna terapija, koje se određuju ovisno o tegobama i zdravstvenom stanju.

Vježbe za stopala namijenjene su osobama koje imaju tegobe u stopalu, a kojima uzrok nije neki zdravstveni problem, kao npr. akutna trauma ili neko sistemsko oboljenje. Bez pregleda liječnika i prateće fizioterapijske procjene stanja pacijenta prikazane vježbe za stopala mogu poslužiti samo kao opće smjernice.

VJEŽBE ZA ŠAKE

Ljudska šaka je dio sustava za kretanje izrazito složene anatomske strukture koja joj omogućava veliku pokretljivost i prilagodljivost. U funkciji šake su zapravo i rameni, lakatni i ručni zglob koji joj omogućuju zauzimanje raznih položaja te izvođenje grubih i finih kretnji. S obzirom na vrlo složenu strukturu i funkciju, šaka je izložena raznim opterećenjima koja mogu dovesti do oštećenja i bolesti te otežanog funkcioniranja. U ovisnosti o uzrocima i zahvaćenim dijelovima šake to može biti:

• osteoartritis - degenerativna bolest zglobova kod koje dolazi do gubitka zglobne hrskavice i suženja zglobnog prostora, a na rubovima zgloba može doći do stvaranja nove kosti (osteofiti)
• gangliom - čvorić ispunjen želatinoznom tvari koja se stvara u zglobu ili ovojnici tetive mišića, a vidljiv je ispod kože. Najčešće ne izaziva bol, osim ako pritišće živac ili krvnu žilu.
• škljocavi prst ili stenozirajući tenosinovitis - nastaje zbog zadebljanja tetiva i/ili njihovih ovojnica što dovodi do otežanog i bolnog savijanja i/ili ispružanja prsta, "škljocanja" i kočenja prsta.
• Dupuytrenova kontraktura - zahvaća vezivno tkivo dlana i prstiju. Nastaje ispod kože u obliku kvržica ispunjenih kolagenom koje se mogu oblikovati i u snopove. Nakupine s vremenom očvrsnu i otežavaju ispružanje prstiju i funkciju šake.
• De Quervainova bolest - posljedica brojnih ponavljanja istovrsnih pokreta koji dovode do sitnih oštećenja te posljedičnog zadebljanja tetiva i njihove ovojnice.

Liječenje bolova u šaci ovisi o uzroku boli. Potrebno je osigurati odmor i poštedu od težih aktivnosti te izbjegavati prekomjeran rad ruku. Liječnik može propisati nesteroidne protuupalne lijekove, koji se mogu primijeniti sistemski, kroz usta, ali i lokalno na način da se umasiraju direktno na bolno mjesto, kao npr. Deep Relief gel.

Osim toga se preporučuju i oblozi te fizikalna terapija. Razgibavanje šake može se postići raznim vježbama. Osim vježbi za jačanje šake, potrebno je izvoditi i vježbe pokretljivosti. Vježbe za šake su namijenjene osobama koje imaju tegobe u šaci, a kojima uzrok nije neki zdravstveni problem, kao npr. akutna trauma ili neko sistemsko oboljenje.

Bez pregleda liječnika i prateće fizioterapijske procjene stanja pacijenta prikazane vježbe za šake mogu poslužiti samo kao opće smjernice.