Oktal Pharma

Liječniku ili farmaceutu uglavnom se postavlja pitanje kad uzeti lijek (prije ili nakon obroka), no pitanje koju vrstu hrane treba izbjegavati, vrlo je rijetko. Manje je poznato da kod uzimanja određenih lijekova treba obratiti pozornost na odabir namirnica jer one mogu djelovati na pojedine sastojke lijeka i stvoriti neželjene, pa čak i opasne posljedice. To nazivamo interakcijom hrane i lijeka.
Postoji nekoliko takvih interakcija, ali uglavnom se razmatra utjecaj pojedine hranjive tvari na terapijski učinak lijeka, pri čemu od velike koristi može biti poznavanje približnog sastava namirnica. Učinak interakcija hrane i lijekova može biti individualno različit, a ovisi o dozi lijeka, dobi, spolu, sastavu obroka te nutritivno-zdravstvenom statusu pojedinca. Za razvoj interakcija najpodložnije su osobe starije dobi, djeca i adolescenti, pothranjene osobe i kronični bolesnici.
Populacija starije dobi posebno je ugrožena, s obzirom na to da nerijetko moraju uzimati mnogo propisanih lijekova, ali i zbog učestalog korištenja bezreceptnih lijekova. U toj dobnoj skupini slabi funkcija jetre i bubrega, što uzrokuje i slabiju eliminaciju lijekova iz organizma. Kao rezultat te pojave, lijekovi se dulje zadržavaju u organizmu i tako pojačavaju mogućnost nastanka neželjenih popratnih pojava. Znanstvene studije dokazale su smanjene razine vitamina B skupine, kao i vitamina A i C u toj dobnoj skupini, što se velikim dijelom može pripisati interakcijama lijekova i neprimjerene prehrane.

Terapijsko djelovanje lijekova je nedvojbeno, ali ovisno o hrani koju smo konzumirali, proces njegove apsorpcije može biti usporen ili ubrzan. Velik dio lijekova, kao i manje poznate kombinacije lijekova mogu utjecati na apetit, a njihova dugotrajna uporaba može biti uzrokom pothranjenosti. Pritom se vrlo često potpuno zaustavlja apsorpcija hranjivih tvari u organizmu, što može izazvati deficitarna nutritivna stanja.
Suprotno tome, lijekovi koji se koriste za sprječavanje alergijskih reakcija (antihistaminici), protuupalna sredstva (steroidi), kao i lijekovi kod depresivnih stanja (antidepresivi) potiču apetit. Ako se uzimaju dulje vrijeme, većini ljudi poveća se tjelesna težina.

Na što treba obratiti pozornost?

• Biljna vlakna, a posebice pektin, usporavaju apsorpciju većine lijekova. To posebice vrijedi za digoksin (jedan od lijekova za srčane bolesnike) i acetaminofen (popularan protiv različitih vrsta bolova).
• Jedna od najpoznatijih interakcija je između mlijeka i antibiotika, a kao posljedica javlja se usporena apsorpcija lijeka, što za posljedicu ima slabiji terapeutski učinak antibiotika.
• Pojedine vrste sireva (chedar, parmezan) mogu kočiti djelovanje antidepresivnih lijekova, što je posebice izraženo u slučaju lijekova temeljenih na djelovanju monoaminooksidaza. Takvo ometanje prije svega izaziva djelovanje aminokiseline tiramin, koju, osim u pojedinim vrstama sireva, možemo pronaći u namirnicama kao što su fermentirani mliječni proizvodi, haringa, bakalar, feferoni, pileća jetrica itd.
• Najpoznatija neželjena posljedica javlja se kod uzimanja alkohola u kombinaciji s antihistaminicima, antidepresivima, analgeticima, antidijabeticima kao i lijekova koji sadrže kodein (lijekovi koji djeluju na centralni živčani sustav). Takva interakcija može dovesti do pospanosti, stanja zbunjenosti, oslabljenih refleksa, a vrlo često i do negativnih posljedica za zdravlje.
• Namirnice bogate kalijem (banane, rajčice, krumpir) ne bi trebalo konzumirati u većim količinama kad se koristi diuretik koji "štedi kalij", jer dolazi do prevelika nakupljanja tog minerala u organizmu.
• Ako uzimate hipertenzive (lijekove za regulaciju krvnog tlaka), svakako bi valjalo obratiti pozornost na količinu unesene soli.
  - Manje je poznat utjecaj kave, čaja i Cola napitaka na lijekove propisane kod astme i bronhitisa. Ti lijekovi otežavaju metabolizam kofeina, koji zbog duljeg zadržavanja u organizmu ubrzava srčani ritam i pretjerano stimulira središnji živčani sustav. Djelovanje kofeinskih napitaka i namirnica negativno se odražava i ako se konzumiraju lijekovi na bazi teofilina, pripravka za liječenje astme. Rezultat spomenute kombinacije bit će povećanje količine metilksantinskih spojeva u tijelu, a posljedica je toksično djelovanje ksantinskih spojeva. Bronhodilatatori na bazi teofilina osjetljivi su na djelovanje ugljikohidrata (kruha, riže, tjestenine). Kombinacija nije opasna za život, no znatno je smanjena učinkovitost lijeka zbog njegove usporene apsorpcije. Suprotno ugljikohidratima, masnoće povećavaju koncentraciju teofilina.
• Grejp nije dobar odabir za osobe koji zbog dijagnosticirane hiperkolesterolemije dobivaju propisanu terapiju statinima. Isto vrijedi i za one koji koriste imunosupresore (kod autoimunih bolesti) i lijekove kod hipertenzivnog stanja (povišenog krvnog tlaka). Ova namirnica pojačava djelovanje tih lijekova, pa istodobno konzumiranje može dovesti do predoziranja.

Vitamini i minerali - Vitamini i minerali, o kojima vlada mišljenje kao sasvim bezazlenim sredstvima, te različiti drugi dodaci prehrani mogu se vezati na neke lijekove, izazivajući neuobičajene reakcije organizma (teškoće u disanju, slabost, povraćanje, opstipaciju ili proljev). Gotovo nema vitamina koji ne interferira s nekim lijekom.
Znanstvenim studijama dokazano je da tvari nađene u lijekovima protiv prehlade, bolova i alergije, koji se u svakoj ljekarni mogu dobiti bez recepta, uvelike smanjuju razinu vitamina A u organizmu. Budući da je njegova zadaća da štiti i jača sluznicu koja oblaže nos, grlo i bronhe, pomanjkanje tog vitamina može pružiti bakterijama pogodan medij u kojem se mogu nesmetano razmnožavati. Tako se može produljiti tijek bolesti, iako je prva namjena lijeka ublažiti bolest.
Poznat je učinak lijekova iz skupine sulfosalazida koji se primjenjuju kod upalnih bolesti crijeva na razinu folata u organizmu, pa je tijekom terapije nužno dodatno uzimanje (suplementacija) folne kiseline.
Kod lijekova laksativnog djelovanja treba uzeti u obzir nemogućnost apsorpcije, odnosno iskorištavanja vitamina topivih u mastima, poput vitmina A, D i E. Kod starijih osoba koje često pate od opstipacije upravo je tako izazvan ili pogoršan postojeći deficit tih vitamina.
Kod osoba koje koriste lijekove za "razrjeđivanje krvi" (antikoagulansi) treba izbjegavati hranu bogatu vitaminom K, koji ima koagulativno svojstvo, tj. utječe na proces zgrušavanja krvi. Zbog toga što je bogato vitaminom K, tamnozeleno povrće koči hipoprotrombinemijski učinak oralnih antikoagulansa, lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi (varfarin, pelentan, heparin i sl.). Stoga pripazite na unos špinata, kupusa, graha, peršina i ribe.
Različiti lijekovi utječu i na mnoge minerale sadržane u hrani, a uglavnom se kao posljedica javlja smanjenje njihovih rezervi u organizmu. Djelovanjem diuretika, mokraćom se izlučuju kalij, magnezij i cink. Dulje korištenje aspirina (acetilsalicilne kiseline) uzrokuje krvarenja u probavnom sustavu, što može smanjiti razinu željeza u organizmu i izazvati blaži ili teži oblik anemije. Lijekovi koji se uzimaju radi uklanjanja suvišne kiseline u želučanom soku izazivaju nedostatak fosfata i magnezija, što dovodi do mišićne slabosti i grčeva u mišićima.

Stoga, ako vam je propisana odgovarajuća terapija lijekovima, pripazite na izbor hrane kako biste što bolje ostvarili njezin potpuni učinak.

Autor: Suzana Tomašević, dipl. nutricionist