Oktal Pharma

Dijetoterapija upalnih bolesti crijeva

Rezultati ispitivanja u posljednjem desetljeću, a osobito posljednjih nekoliko godina, upućuju na činjenicu da pravilna prehrana može indicirati remisiju (smirenje, povlačenje) bolesti te katkad može poslužiti kao jedno od terapijskih sredstava u liječenju akutnog stanja bolesti.

Dijetoterapija ulkusne bolesti

Hrana i piće koje putuje kroz želudac i crijeva ulazi u područje gdje se nalazi ulkus (vrijed), pa tako može ublažiti ili pogoršati simptome bolesti. Vaš izbor hrane i pića može pomoći u kontroli izlučene količine kiseline i ojačati obranu želučanih stanica.

Od pamtivijeka ljudi znaju da pravilnom prehranom mogu povoljno utjecati na različite bolesti ili ublažiti njihove posljedice. Zbog toga nije neobično da propise o prehrani bolesnika nalazimo u starim civilizacijama, a razvoj spoznaja o dijetalnoj prehrani možemo pratiti kroz stoljeća. Tako je već Hipokrat (460. - 370. god. prije Krista) smatrao da je hrana toliko povezana s medicinom da medicina ne može opstati bez hrane, niti hrana bez medicine. Galen (129. - 199. god. prije Krista) je napisao knjigu "O modi živežnih namirnica i o vještini kuhanja", s posebnim naglaskom na kure gladovanja, koje su u to vrijeme imale veliko značenje za liječenje mnogih bolesti u Rimskom Carstvu. Yong-HeYan iz dinastije Song (960. - 1279. god. prije Krista) smatrao je da je siromašna prehrana uzrok bolesti koju danas znamo kao rak jednjaka.

Jedna od prvih knjiga o dijetetici objavljena je u Češkoj. Napisao ju je liječnik kralja Vaclava, Sigmund Albich, pod naslovom "Dijetetika za starce". Za razvoj moderne znanosti o prehrani jedan je od najzaslužnijih njemački znanstvenik Max Rubner (1853. - 1932.), koji je prvi kvantitativno utvrdio kalorijsku vrijednost bjelančevina, masti i ugljikohidrata.
Moderna znanost raspolaže brojnim dokazima o načinu i važnosti utjecaja prehrane na tijek bolesti. Pred nama je široko područje istraživanja utjecaja industrijski proizvedene hrane na zdravlje i bolest, utjecaja aditiva, utjecaja ekologije na proizvodnju i kvalitetu hrane, kao i utjecaja različitih neprilagođenih pomodarskih načina prehrane na naš organizam.

Dijetoterapija - liječenje načina života

Dijetoterapija dijabetesa
Namirnice koje se preporučuju oboljelima od šećerne bolesti, preporučuju se i zdravim osobama s obzirom na energetsku i prehrambenu vrijednost te način pripremanja. Pridržavajući se pravilne i uravnotežene prehrane, može se utjecati na poželjnu razinu glukoze u krvi i time primjereno kontrolirati šećernu bolest.

Zdrav čovjek može jesti i piti sve, a bolestan to sebi ne može pruštiti. Iz te spoznaje nikla je dijeta i dijetetika. Sama riječ dijeta potječe od grčke riječi díaita, što znači život, življenje, način života, hrana, tako da je dijeta prilagođena prehrana bolesnika. Prema tome bi i izraz dijetoterapija doslovno preveden s grčkoga na hrvatski značio briga, njega ili liječenje načina života, briga za hranu.

Prehranom čovjek unosi različite, organizmu potrebne tvari. O vrsti tih tvari i njihovoj količini ovisi pravilan rad složenog sustava metabolizma u ljudskom organizmu. S obzirom na to da u bolesnika taj proces može biti poremećen, samim time postaje još osjetljiviji. Zbog toga odabir vrste, količine i načina pripreme hrane bolesniku može mnogo pomoći, odnosno spriječiti i liječiti neke bolesti, no unatoč tome važno je imati na umu da hranu ne možemo svrstati među lijekove u užem smislu.
Dijetalna prehrana (dijetoterapija) koja se propisuje određenim bolesnicima često ima terapijsku ulogu i, zajedno s drugim mjerama liječenja, pridonosi ozdravljenju. Tako se posebna pozornost posvećuje bolesnicima nakon operativnog zahvata, traume, bolesnicima s poremećajem metabolizma, probavnim smetnjama, poremećajima bubrežne funkcije, imunološkog sustava i slično. Katkad bolesnici ne smiju ili ne mogu uzimati krutu hranu, pa im se ona posebno priprema i usitnjava miksanjem te im se daje u tekućem obliku. Pritom se vodi računa da hrana bude raznovrsna i da sadrži željenu prehrambenu vrijednost. Sljedeći važni čimbenici o kojima se vodi računa su dob bolesnika (dojenčad, mala djeca, starci), kao i neka posebna stanja poput trudnoće, stanja nakon porođaja i dojenje. Drugim riječima, prehrana bolesnika mora odgovarati biološkoj potrebi organizma te vrsti i stupnju bolesti.
Jasno je da u ovakvim slučajevima pri izboru namirnica ciljano treba obratiti pozornost na njihovu vrstu, sastav, prikladnost, energetsku vrijednost, kao i na način pripreme, broj i raspored obroka.

Osobitosti i pravila

Svaka dijeta ima svoje osobitosti, no s obzirom na izbor namirnica, pripremu i broj obroka, postoje i neka općenita pravila. 

U dijetalnoj prehrani najčešće NIJE PREPORUČLJIVO uzimati...

• masna, jako začinjena, konzervirana i salamurena jela
• trajne salame, kobasice i paštete
• sva dimljena i sušena mesa
• masnu svinjetinu, tovljene patke i guske
• sve umake od pečenja, zaprške, majonezu i jaja u većoj količini
• sve masne, oštre i zrele sireve
• kolače s kremom, orasima, lješnjacima i čokoladom

U dijetalnoj prehrani PREPORUČUJE SE uzimati...

• više obroka u malim, svježe
  pripravljenim količinama
• lagane biljne čajeve i mlijeko bez masnoće
• obrano mlijeko ili jogurt, svježi sir kravlji
• juhe od povrća i sluzave juhe od žitarica
• nemasnu junetinu, janjetinu, teletinu, ribu
• kuhani krumpir, rižu, tjesteninu
• maslinovo ulje
• povrće koje ne nadima (špinat, mrkva, cikla, tikvica, koraba)
• voće oguljeno ili kao kompot
• sokovi i kašice od svježeg voća ili povrća

Priprema jela

Dijetoterapija kod povišenih masnoća
Prevelik unos masnoća uglavnom dovodi do porasta tjelesne težine, a samim time i razvoja sve raširenijih bolesti srca i krvnih žila.

 Kad je riječ o preporukama za prehranu bolesnika i kad govorimo o kvaliteti i kvantiteti obroka, nikako ne smijemo zaobići postupak pripreme jela. Bit pripreme jela, odnosno termičke obrade, jest učiniti ga probavljivim, ukusnim i primamljivim, a bez gubitaka osjetljivih sastojaka hrane (vitamina i minerala) i nastanka nepoželjnih štetnih spojeva.
Tako se preporučuje namirnice pripremati kuhanjem u vodi ili na pari te pečenjem u pećnici u foliji ili vrećici bez dodatka masnoća. Čak i bez obzira na smanjen izbor namirnica, uz malo mašte i snalažljivosti dijetalna prehrana također može na tanjuru izgledati privlačno.

Hrana je, što su i stari Grci razumno shvatili, život i življenje, ona je bit našeg opstanka. Djeluje povoljno na naš organizam, štoviše održava nas u životu. Upravo zbog toga, pravilna prehrana itekako je potrebna zdravom, a još više bolesnom čovjeku.

Autori: Irena Martinis, dipl. ing., Irena Oreč, dipl. ing., Eva Pavić, dipl. ing.